Sve hrvatske šećerane (Kandit Premier, Sladorana i Viro) do 16. listopada moraju Ministarstvo poljoprivrede izvijestiti o ukupnim površinama ugovorene proizvodnje šećerne repe za 2009./2010. godinu. Rok za prijavu hektara u sljedećim godinama bit će 20. svibnja. Privremene podatke o proizvodnji i zalihama šećera šećerane su dužne dostavljati svakog 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Nalaže to Pravilnik o izvješćivanju u sektoru šećera koji je stupio na snagu početkom ovoga tjedna, a za dostavu podataka navodi adresu [email protected]. Agencija za plaćanja u poljoprivredi nadzirat će točnost dostavljenih izvješća. S posebnom pozornošću kontrolirat će dosljednost podataka o količinama sirovine, proizvedenog šećera te komercijalnih rezultata.

Inspektori u pogonima
Uoči li nepravilnosti, Agencija može kontrolu provesti u samoj šećerani. Inspektore Ministarstva poljoprivrede pravilnik obvezuje da svake godine provedu nadzor nad svim šećeranama te da najmanje jedanput u dvije godine obave fizički popis zaliha šećera. Dokumentacija o nadzoru mora se čuvati najmanje tri godine. "Nije riječ o treniranju strogoće. Tržište šećera jednostavno jest pod najvećim nadzorom unutar zajedničke europske poljoprivrede. Inventura koju pravilnik uvodi preslika je prakse Europske unije koju i Hrvatska mora provoditi od prvog dana članstva. U dogovoru sa šećeranama odlučeno je da se obveza evidencije uvede već sada kako bi se industrija pravodobno pripremila jer su kazne u EU rigorozne", pojašnjava Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju. Drugu obvezu, pristojbu koju šećerane uplaćuju u zajedničku blagajnu EU, ovdašnja će industrija dobiti tek s danom punopravnog članstva, a iznosit će 12 eura po toni šećera. Resorno ministarstvo želi izbjeći zamku špekulativnih zaliha koju su skupo platile baltičke zemlje. Naime, godinu uoči pristupanja u EU nova članica ne smije imati zalihe veće od trogodišnjeg prosjeka. No neke tvrtke su uvozile jeftin šećer uz niske carine i skupo ga izvozile, ostvarivši visok nelegalni profit. Kazne su Europskoj komisiji platile države Baltika, odnosno ministarstva poljoprivrede, a bilo je riječi o desecima milijuna eura.

Reforma sektora
Zbog pritiska Svjetske trgovinske organizacije EU je proveo reformu šećernog sektora. Uz visoke subvencije za restrukturiranje završena je 2009. godine. Ukupna kvota smanjena je na 13,3 milijuna tona iako godišnja potrošnja premašuje 16 milijuna tona. Hrvatska iz repe godišnje proizvede oko 210.000 tona šećera, a s uvoznim sirovinama u konačnici od 280 do 290.000 tona. Koliko će iznositi proizvodna kvota koju će nam odobriti EK još nije poznato. Navodno je postignuta 99-postotna suglasnost hrvatske strane i predstavnika EK o metodologiji izračuna. U pregovaračkim stajalištima za šećer smo tražili proizvodnu kvotu od 217.429 tona te trogodišnje prijelazno razdoblje za nacionalnu kvotu uvoza sirovog šećera za rafinaciju u količini 80.624 tone godišnje, s tim da je 40.000 tona bez carine, a ostatak uz carinu od 12,8 eura po toni. Aktualna razlika u potrošnji i proizvodnji šećera na tržištu EU trenutno ide na ruku hrvatskim šećeranama, našim perjanicama u izvozu hrane. Slovenija je svoju kvotu prodala i zatvorila šećeranu, a Italija i Grčka prodale su 50 posto. Mađarska je od 400.000 zadržala tek 105.000 tona, a od 17 tvornica ostavila jednu. Šećerna repa nevjerojatan je energetski potencijal za proizvodnju etanola, ali i melase koja je broj jedan u prehrani mliječnih krava, no u nas se koristi tek u tragovima. Spomenute činjenice, bude li novih "potresa" oko kvota, proizvođačima repe i šećeranama otvaraju dugoročne alternativne opcije. Što o pravilniku misle u šećeranama, nismo doznali jer unatoč višekratnim upitima nisu odgovorili.