Gospodarske i fiskalne smjernice za 2016. i iduće godine, koje je Vlada usvojila u četvrtak, dio analitičara smatra dobrim prvim korakom u smjeru fiskalne konsolidacije, dok drugi drže da se radi o nastavku dosadašnje fiskalne politike.

Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

Dodaju li se tome izvanproračunski fondovi i proračuni lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, smatra da u ovim smjernicama nisu zabilježene drastičnije promjene.

"Ovo je nastavak dosadašnje fiskalne politike. Vidimo da se ide s potrebom da se zauzdaju rashodi, ali bez dubokih strukturnih promjena. Samim time neće biti mogućnosti značajnijeg smanjenja javne potrošnje. Isto tako, neće se povećati niti efikasnost, odnosno multiplikativni učinak javne potrošnje na gospodarska kretanja", ocjenjuje Šantić.

Iako napominje da će više informacija dati sam proračun, Šantić ističe da je malo oprezniji što se tiče prihodovne strane proračuna, odnosno projiciranog gospodarskog rasta. Smjernice se, naime, temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, nešto brže nego lani.

"Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je na sjednici Vlade ministar Marić, dodavši da su te projekcije realne i vrlo blizu projekcijama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,1 posto.

Šantić, međutim, smatra da će rast gospodarstva biti sporiji. "Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade odužio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija", smatra Šantić.

Isto tako, navodi, javna poduzeća, koja još čine značajan dio domaćeg gospodarstva, sigurno neće pokretati nove investicije dok ne dobiju nove uprave.

Nadalje, ističe Šantić, lani su gospodarski rast, a pogotovo osobna potrošnja, koja je značajna radi prihoda od PDV-a, bili pod jednokratnim utjecajima poput izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, koji će ove godine izostati.

"Tako da ove smjernice smatram pokušajem da se bude štedljiviji. Međutim, mora se mijenjati ukupna struktura i stvari se moraju dubinski promijeniti. Za ovu godinu dosta će biti važno vidjeti i kako će Vlada provesti plan privatizacije, jer dosad smo uglavnom imali dosta ambiciozne najave, no to je uvijek izostalo zbog nedostatka političke volje", zaključuje Šantić.

Iz Vlade su posljednjih tjedana isticali kako u ovoj godini od prodaje državne imovine očekuju prihode od oko 500 milijuna eura.

Novotny: Dobar prvi korak u smjeru konsolidacije

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da su smjernice za izradu proračuna za 2016. dobar prvi korak.

"Smjernice Vlade predstavljaju dobar prvi korak u pravom smjeru fiskalne konsolidacije, koja je nužna za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta. Očekivani rast BDP-a u 2016. od oko 2 posto može pomoći Vladi u održavanju proračunskog manjka ispod 3 posto BDP-a", smatra Novotny.

Ističe kako i dalje ostaje rizik iznimno visoke razine javnog duga, koji se kreće oko 85 posto BDP-a. Upozorava da je empirijski poznato da dug javnog sektora u malim zemljama izrazito negativno utječe na ekonomski rast kada prelazi 60 posto BDP-a.

"U tom smislu bi Vlada trebala izraditi i sveobuhvatan i kredibilan plan smanjivanja deficita te težiti prema ′nultom deficitu′ i stvaranju suficita do 2020. kojim bi se, uz privatizaciju državne imovine, u srednjem roku smanjio javni dug ispod 70 posto BDP-a", kaže Novotny.

Također, ističe da za otvaranje novog ciklusa dinamičnog rasta Vlada mora, osim stabilizacije javnih financija, pokrenuti strukturne reforme, odnosno promjene u samoj strukturi javnih rashoda te pokrenuti proces regulatornih reformi koje bi u kratkom roku povećale atraktivnost poslovanja u Hrvatskoj.

"Regulatorni okvir poslovanja, kao i cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj su iznimno rigidni, posebno za mala i srednja poduzeća, te tek radikalno otklanjanje regulatornih barijera može pokrenuti novi val privatnih investicija bez kojih je dugoročno održiv rast nezamisliv", zaključuje Novotny.