Iako se na rad Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) domaći poduzetnici dosad nisu žalili, pitanje može li i ispunjava li zaista HBOR zahtjeve domaćih izvoznika otvorio je gubitak Ericssona Nikole Tesle (ENT) na poslu u Kazahstanu ukupno vrijednom 300 milijuna kuna, i to ne zbog gubitka posla, već zbog propasti banke koja ga je kreditirala.

Naime, u ENT-u su na upit Business.hr-a zašto nisu svoj izvozni projekt financirali i osigurali pri HBOR-u, već pri lokalnoj komercijalnoj banci BTA koja je bankrotirala, odgovorili kako su procijenili da HBOR nema dovoljna novca, kao ni odgovarajuće uvjete kreditiranja kako bi pokrio zahtjeve njihova kazahstanskog kupca TeleKrone.

Orhideja Gjenero iz ENT-a navela je kako su u tvrtki samostalno procijenili rizike i ugovorili posao u Kazahstanu. No, procjenu ENT-a teško je utemeljiti u brojkama ako se pregledaju HBOR-ove brojke i praksa sklapanja ugovora.

HBOR je lani izdao 63,2 milijuna kuna izvoznih bankarskih garancija, kreditirao 3,78 milijardi kuna preko programa za pripremu izvoza, a osiguranjem je pokrio izvoz vrijedan 2,44 milijarde kuna od čega je rizicima izloženo bilo 1,67 milijardi kuna.

Edvard Ribarić iz odjela za osiguranje izvoza u HBOR-u naveo je i da su imali praksu osiguravati i veće ugovore od ENT-ova. No, potpora hrvatskim izvoznicima, istaknuo je, ovisi i o riziku zemlje te iskustvu poslovanja u pojedinoj zemlji i s pojedinom hrvatskom tvrtkom. U slučaju ENT-ove „avanture“ u Kazahstanu, poslovali su sa zemljom koja je prema HBOR-ovoj klasifikaciji rizičnosti država visoko plasirana sa indeksom 5, od maksimalnih mogućih 7 klasifikacijskih razreda.

Glasnogovornica HBOR-a Koraljka Perutka Fabijanić odgovorila je kako im se nitko iz Ericssona nije ni obratio prilikom dogovaranja posla u Kazahstanu prije pet godina.

A da je Ericsson taj izvozni posao u Kazahstan osigurao pri HBOR-u, ne bi trebao ove godine otpisivati 126 milijuna kuna potraživanja zbog čega je završio u gubitku većem od 75 milijuna kuna u drugom kvartalu. No, uzimanjem kredita u kazahstanskoj BTA banci u startu su zatvorili opciju osiguranja tog posla jer HBOR s tom bankom nema dogovorenu suradnju.

Da su HBOR-ova sredstva „ponekad nedovoljna“ za zahtjeve izvoznika, smatra i Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje. Ipak, kao najveći problem pri izvozu Miloloža je istaknuo izvozne programa koji se moraju pokriti akreditivima. Naime, izvor problema često su inozemne komercijalne banke koje nemaju dogovorenu suradnju s HBOR-om, a u kojima se prikuplja novac za akreditive. Domaći izvoznici često ulaze u gubitke kada pokušaju pristupiti akreditivima, a ta im potraživanja upravo zbog nepostojanja ugovora između HBOR-a i banke nisu bila osigurana.

ERICSSONU PRIZNALI DUG
Ericsson Nikola Tesla tražio je 2005. kredit za projekt u Kazahstanu dogovoren s tvrtkom TeleKrona pri kazahstanskoj BTA banci. Ugovor vrijedan 40 milijuna eura pokriven je komercijalnim kreditom, što je uobičajeno prilikom sklapanja međunarodnih ugovora, kako su istaknuli u ENT-u.

Ugovor je trebao biti otplaćivan 12 godina sa devet godina otplate glavnice i kamate uz tri godine počeka, kako su tražili u Ericssonu. Međutim, BTA se u veljači ove godine slomila pod dugom od 11,6 milijardi dolara i u SAD-u podnijela zahtjev za bankrot. To se odrazilo i na ugovor ENT-a, koji je ostao s nepodmirenih 127 milijuna kuna u BTA-u. Snježana Bahtijari iz ENT-a navela je da su uspjeli osigurati priznavanje potraživanja u potpunosti pa su glasali za plan restrukturiranja BTA, što im je omogućilo da se potraživanje bolje utrži na financijskom tržištu.

LOŠA STATISTIKA
Iako hrvatske tvrtke od 2005. godine mogu u HBOR-u osim izvoznih poslova osigurati i ulaganja u obliku novca, u stvarima i pravima, kao i diončarske kredite u inozemstvu, glasnogovornica Koraljka Perutka Fabijanić je rekla kako do sad zbog malog interesa nisu sklopili niti jednu policu za osiguranje investicija.

Po pitanju ostalih vrsta osiguranja, HBOR od početka godine do 31. lipnja nije sklopio nove police osiguranja za dugoročne poslove, a u bližoj regiji postoje aktivne kratkoročne police. Najviše ih je u BiH u vrijednosti od 64,9 milijuna kuna, te u Srbiji u vrijednosti od 107 milijuna kuna. U Crnoj Gori je aktivno osigurano 9,1 milijun kuna, a domaći gospodarstvenici imaju 5,6 milijuna kuna osiguranih potraživanja u Grčkoj koja je pogođena dužničkom krizom.