"Mi smo sami sebi najveći problem, a ne Europska unija", s podsmijehom, ali bez volje da to i službeno izgovore, komentiraju neki naši domaći ekonomski analitičari upitani hoće li Hrvatska osjetiti posljedice zbog najnovijih crnih podataka Europske komisije koji kažu da se povjerenje Europljana u budućnost ekonomije sunovratilo, dok Europska unija kani smanjiti projekcije rasta za 2011. godinu.

Hrvatski su ekonomisti ujedinjeni u mišljenju da to nije ništa neočekivano, da su smanjenje povjerenja izazvale u najvećoj mjeri periferne zemlje eurozone, a što se tiče Hrvatske, cijela bi se stvar mogla odraziti na njezin izvoz.

Europska je komisija priopćila kako je indeks poslovnog i potrošačkog povjerenja u eurozoni, pod utjecajem financijske krize koja ne posustaje i neizvjesne budućnosti eurozone, u kolovozu pao najviše od prosinca 2008. godine. Indeks je smanjen na 98,3 boda, sa 103 boda koliko je iznosio u srpnju. Indeks gospodarske klime za EU pao je za pet bodova i iznosi 97,3 boda.

Da stvari ne izgledaju dobro govori i činjenica da je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn najavio da bi EU zbog financijskih turbulencija i straha da se one prošire i na ostale zemlje mogla smanjiti procjenu gospodarskog rasta s trenutačnih 1,6 posto.

Nema iznenađenja
Zdeslav Šantić iz Splitske banke kaže kako to nije ništa neočekivano jer sve su relevantne institucije revidirale svoje projekcije na niže, kako za SAD i europske zemlje tako i za svjetsko gospodarstvo. Pad povjerenja potrošača razlog nalazi u usporavanju gospodarskih aktivnosti, previranjima na svjetskim financijskim tržištima, problemima u perifernim članicama eurozone i gubitku povjerenja investitora u to da će oštrija fiskalna konsolidacija biti provedena.

Da su smanjenje povjerenja europskih potrošača i namjera EU da smanji procjene gospodarskog rasta očekivani slaže se i direktorica direkcije istraživanja Raiffeisen Consulta Zrinka Živković Matijević, koja kaže kako bi ovi događaji, što se Hrvatske tiče, mogli utjecati na njezine troškove financiranja i na turizam.

"Svi su počeli na niže revidirati procjene gospodarskog rasta. Normalno je da nerješavanje dužničke krize utječe i na poslovno povjerenje i na povjerenje potrošača", objašnjava.

Nijemci najviše nervozni
"Kada se, recimo, uoči da slabi njemačko gospodarstvo, kao što se dogodilo sada, koje je inače fundamentalno najstabilnije, postavlja se pitanje što će se dogoditi s drugim zemljama jer su zemlje srednje Europe izvozno orijentirane prema Njemačkoj. Kada usporava gospodarski rast u Njemačkoj, usporit će i u onim zemljama koje zbog izvoza umnogome ovise o njoj", rekla je, domećući kako bi Hrvatska u tom segmentu ipak trebala osjetiti manji udarac s obzirom na razmjerno nisku vrijednost i nisku konkurentnost robnog izvoza. Ipak, naglašava kako ne treba zanemariti činjenicu da su i Njemačka i Italija vrlo važni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske. Valja tu napomenuti kako je najizrazitiji pad indeksa gospodarske klime, od 5,7 bodova, zabilježen upravo u Njemačkoj.

Zrinka Živković Matijević poručuje kako bi Hrvatska trebala poraditi na strukturnim izmjenama i povećanju konkurentnosti, ali to ovisi o njoj samoj, a ne o Europskoj uniji.

Strah od raspada eurozone također je pridonio padu optimizma među poslovnim i potrošačkim svijetom. Živković Matijević smatra međutim kako od toga ne treba strahovati, jer sve dok su Francuska i Njemačka spremne zadržati euro, neće biti problema. Prema njezinu mišljenju članice bi imale više štete nego koristi od raspada eurozone. Predviđa da će eurozona opstati, ali pitanje je u kojem obliku s obzirom na to da su sve glasnije špekulacije da bi pojedine periferne članice mogle napustiti eurozonu.

Još manje ulaganja
I ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra kako bi ovi najnoviji događaji u Europskoj uniji mogli ugroziti hrvatski izvoz, i to kao praktički jedinu komponentu agregatne potražnje, koja je pokazivala neke znakove oporavka posljednjih mjeseci. "Dakle ako se to zaista dogodi, ako kriza u Europi eskalira i ako to opet bude imalo negativne posljedice po hrvatski izvoz, izgledi za neko znatnije povećanje, prije svega investicija, kao i osobne potrošnje, relativno su mali", objašnjava.

Poručuje da se smanjenje projekcija gospodarskog rasta od EU moglo očekivati već u trenutku objave podataka za drugi kvartal 2011. godine, gdje se vidi ozbiljno usporavanje ukupne europske ekonomije, odnosno ekonomije na prostoru EU. Svega 0,2 posto iznosio je gospodarski rast u odnosu na prethodni kvartal, dakle usporavanje je više nego očigledno, tvrdi Grčić.

"Razvidno je da je kriza mediteranskih zemalja uzdrmala EU, da je stvorila znatne probleme financijske prirode i da se u tu priču naravno na neki način indirektno uključio i problem Amerike koji je posebno bio aktualan ovih nekoliko posljednjih tjedana. Posljedično su stvorene određene nove nestabilnosti koje negativno utječu i na očekivanja, odnosno na realnu ekonomiju", napominje Grčić.

Podsjeća da je Hrvatska već sada na dnu ljestvice europskih zemalja po stopi gospodarskog rasta.

Problemi iz SAD-a
Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja u Erste banci, kaže kako su odluka o spuštanju rejtinga SAD-u i nastavak tenzija oko rješavanja problema neodrživih javnih financija pojedinih članica eurozone imali nepovoljan utjecaj na globalna tržišta kapitala. U kontekstu potrebnih dodatnih proračunskih ušteda, odnosno restriktivnijih fiskalnih politika, izgledi globalnog rasta i rasta u eurozoni su se pogoršali, što je ostavilo traga i na sentimentu, poručuje. Slaže se s ostalim analitičarima da će potencijalno znatnije usporavanje rasta u eurozoni, posebice kada se uzme u obzir trenutačni ograničen doseg domaće potražnje, uz određen vremenski odmak imati nepovoljan utjecaj na izvoz robe i usluga te dinamiku rasta i u Hrvatskoj.