- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Bjelovar nudi ukupno 1,25 milijuna potpore za nove turističke smještajne kapacitete
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
EKONOMIJAObjavljeno: 24.11.2010
Bičanić: Imamo šest mjeseci da se priključimo ekonomskom poletu nove EU-periferije
| Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatsku treba dobro protresti jednim šokantnim potezom ekonomske politike, umjesto petljanja s reformama za koje nismo ni sposobni ni spremni! Taj, za domaće stručnjake kontroverzan potez predložio je profesor Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jedan od naših najcjenjenijih ekonomskih znanstvenika koji uglavnom izbjegava pojavljivanja u javnosti, na konferenciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o novom modelu rasta gospodarstva, udarivši sasvim neočekivan ton daljnoj raspravi.
Ne treba nam 100 mjera
Parafrazirajući J. M. Keynesa, čije su ideje bile ključne u oporavku SAD-a nakon Velike depresije, problem nije u novim idejama, već onim starim koje su čvrsto ukorijenjene. Ključ je da u kratkom roku treba efikasno uposliti postojeće resurse, a reforme provesti u srednjem roku. "Jedino interno generirane (i podržane) reforme imaju učinka, uz tvrdo budžetsko ograničenje nužna je šok terapija. Zašto šok? Da se probudimo i shvatimo da stvari više nisu kao jučer. Nama treba šok, a ne spore reforme koje se usuglašavaju godinu dana, zatim se zakon piše godinu i izglasava bar još toliko. Umjesto 100 mjera treba izabrati kratkoročne prioritete". Kakvi su nam šokovi na raspolaganju? "Šok ekonomske politike, šok javne uprave, zatim šok koji bi država izazvala da, primjerice, objavi da se povlači iz investicija, pa šok otvaranja ekonomije, možda šok ponude rada, ili subvencija i produktivnosti", predlaže Bićanić.Kad se govori o rastu, na umu treba imati da je kriza srušila potencijalni rast gospodarstva, na što je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster. "Gospodarski rast prije krize bio je 4,5 posto, što i nije bogznašto, a sada se postavlja pitanje kako se i na njega vratiti?", rekao je Bićanić. Za razliku od politike, interesnih skupina, pa i niza 'estradnih' stručnjaka, ekonomska teorija jasna je: zaposlenost nije glavni faktor rasta i od povećanja zaposlenosti ne treba puno očekivati već je faktor rasta - kapital."Hrvatska je imala dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele. Osim toga, krivi je trenutak političkog ciklusa zbog ulaska u predizbornu godinu. No, nije samo problem onih na vlasti već i onih koji dolaze jer dosadašnji rad političara ne ulijeva nadu. Sve to treba imati na umu i pitati se zašto bi sada po pitanju reformi bilo drugačije?" nastavio je Bićanić. "Hrvatski problem nije srednjoročni već kratkoročni i treba uhvatiti priključak na vlak ekonomskog poleta EU periferije koji se upravo razvija, a da iskoristimo taj polet imamo najviše šest mjeseci", rekao je, podsjetivši okupljene koliko je 'stara' periferija na primjeru Keltskog zmaja razočarala.
I tu je iznenadio okupljene političkom kartom Europe, umjesto EU, napomenuvši da su ekonomisti skeptični oko koristi Unije za razvoj. Na tom tragu je i znanstvenik s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je nedavno rekao kako je područje EU dugoročno 'sklerotičan' prostor za stimulaciju rasta. Kad se govori o promjenama i njihovom utjecaju na BDP, Bićanić je jasan: što se prije implementiraju promjene u ekonomskoj politici, prije će ubrzati realna stopa rasta. U tri scenarija, A, B i C, vrijeme domaćim političarima, koji jedini imaju mandat za implementaciju promjena, nije prijatelj. U scenariju C, koji podrazumijeva da su reforme provedene 'jučer', ekonomski rast nakon potonuća u 2009. brzo bi se vratio u pozitivni teritorij, a već 2013. premašio BDP trend. U scenariju B, da se promjene dogode 'danas', oporavak je sporiji, a i 2013. ostvareni rast još je ispod potencijalnog. U posljednjem, sasvim opipljivom A scenariju, u kojem se Hrvatska nalazi, dakle bez reformi na vidiku, izlazak iz krize je spor i mukotrpan, a potencijalni rast nedostižan.
Tri mita za rušenje
A ako najbolje rješenje nije dostupno, trebamo se zadovoljiti s prvim sljedećim i razlučiti mitove. "Hrvatska nema problem investiranja već je problem što se investicije loše koriste. Situacija je vrlo jednostavna - loši i neproduktivni imaju novca, a oni efikasni nemaju 'love'", slikovito je govorio zaintrigiranom auditoriju. Drugi mit je da je Hrvatska društvo znanja; niti imamo kvalificiranu radnu snagu niti kvalificirane nezaposlene. Problem je to što nemamo vremena čekati da postanemo društvo znanja, no to nikako ne znači da od toga treba odustati. I na koncu, država kao pokretač ekonomskog rasta je mit. "Ako država ulaže u nefinancijsku imovinu, poput autocesta, investicija će sedam kvartala imati pozitivan doprinos rastu, a nakon toga negativan. Još gore, nakon 17 kvartala efekt investicije postaje negativan", porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Ne treba nam 100 mjera
Parafrazirajući J. M. Keynesa, čije su ideje bile ključne u oporavku SAD-a nakon Velike depresije, problem nije u novim idejama, već onim starim koje su čvrsto ukorijenjene. Ključ je da u kratkom roku treba efikasno uposliti postojeće resurse, a reforme provesti u srednjem roku. "Jedino interno generirane (i podržane) reforme imaju učinka, uz tvrdo budžetsko ograničenje nužna je šok terapija. Zašto šok? Da se probudimo i shvatimo da stvari više nisu kao jučer. Nama treba šok, a ne spore reforme koje se usuglašavaju godinu dana, zatim se zakon piše godinu i izglasava bar još toliko. Umjesto 100 mjera treba izabrati kratkoročne prioritete". Kakvi su nam šokovi na raspolaganju? "Šok ekonomske politike, šok javne uprave, zatim šok koji bi država izazvala da, primjerice, objavi da se povlači iz investicija, pa šok otvaranja ekonomije, možda šok ponude rada, ili subvencija i produktivnosti", predlaže Bićanić.Kad se govori o rastu, na umu treba imati da je kriza srušila potencijalni rast gospodarstva, na što je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster. "Gospodarski rast prije krize bio je 4,5 posto, što i nije bogznašto, a sada se postavlja pitanje kako se i na njega vratiti?", rekao je Bićanić. Za razliku od politike, interesnih skupina, pa i niza 'estradnih' stručnjaka, ekonomska teorija jasna je: zaposlenost nije glavni faktor rasta i od povećanja zaposlenosti ne treba puno očekivati već je faktor rasta - kapital."Hrvatska je imala dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele. Osim toga, krivi je trenutak političkog ciklusa zbog ulaska u predizbornu godinu. No, nije samo problem onih na vlasti već i onih koji dolaze jer dosadašnji rad političara ne ulijeva nadu. Sve to treba imati na umu i pitati se zašto bi sada po pitanju reformi bilo drugačije?" nastavio je Bićanić. "Hrvatski problem nije srednjoročni već kratkoročni i treba uhvatiti priključak na vlak ekonomskog poleta EU periferije koji se upravo razvija, a da iskoristimo taj polet imamo najviše šest mjeseci", rekao je, podsjetivši okupljene koliko je 'stara' periferija na primjeru Keltskog zmaja razočarala.
I tu je iznenadio okupljene političkom kartom Europe, umjesto EU, napomenuvši da su ekonomisti skeptični oko koristi Unije za razvoj. Na tom tragu je i znanstvenik s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je nedavno rekao kako je područje EU dugoročno 'sklerotičan' prostor za stimulaciju rasta. Kad se govori o promjenama i njihovom utjecaju na BDP, Bićanić je jasan: što se prije implementiraju promjene u ekonomskoj politici, prije će ubrzati realna stopa rasta. U tri scenarija, A, B i C, vrijeme domaćim političarima, koji jedini imaju mandat za implementaciju promjena, nije prijatelj. U scenariju C, koji podrazumijeva da su reforme provedene 'jučer', ekonomski rast nakon potonuća u 2009. brzo bi se vratio u pozitivni teritorij, a već 2013. premašio BDP trend. U scenariju B, da se promjene dogode 'danas', oporavak je sporiji, a i 2013. ostvareni rast još je ispod potencijalnog. U posljednjem, sasvim opipljivom A scenariju, u kojem se Hrvatska nalazi, dakle bez reformi na vidiku, izlazak iz krize je spor i mukotrpan, a potencijalni rast nedostižan.
Tri mita za rušenje
A ako najbolje rješenje nije dostupno, trebamo se zadovoljiti s prvim sljedećim i razlučiti mitove. "Hrvatska nema problem investiranja već je problem što se investicije loše koriste. Situacija je vrlo jednostavna - loši i neproduktivni imaju novca, a oni efikasni nemaju 'love'", slikovito je govorio zaintrigiranom auditoriju. Drugi mit je da je Hrvatska društvo znanja; niti imamo kvalificiranu radnu snagu niti kvalificirane nezaposlene. Problem je to što nemamo vremena čekati da postanemo društvo znanja, no to nikako ne znači da od toga treba odustati. I na koncu, država kao pokretač ekonomskog rasta je mit. "Ako država ulaže u nefinancijsku imovinu, poput autocesta, investicija će sedam kvartala imati pozitivan doprinos rastu, a nakon toga negativan. Još gore, nakon 17 kvartala efekt investicije postaje negativan", porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Izvor: poslovni.hr
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Bjelovar nudi ukupno 1,25 milijuna potpore za nove turističke smještajne kapacitete
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.09. 16:00 | 4369,24 | -21,15 |
-0,48 |
|
| CROBEX10* | 17.09. 15:54 | 2852,54 | -18,52 |
-0,65 |
|
| CROBEX10tr* | 17.09. 15:54 | 3372,41 | -21,65 |
-0,64 |
|
| ADRIAprime* | 18.09. 09:20 | 3747,66 | -5,01 |
-0,13 |
|
| CROBISTR* | 17.09. 16:31 | 187,3273 | 0,04 |
0,02 |
|
| CROBIS* | 17.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ARNT | 45,60 € |
0,00% |
255.867,00 € |
| KOEI | 1.024,00 € |
-0,39% |
178.380,00 € |
| ADRS2 | 100,50 € |
-1,47% |
168.073,00 € |
| ADPL | 23,80 € |
-0,83% |
135.089,60 € |
| DLKV | 14,70 € |
-1,01% |
118.010,75 € |
| ATGR | 51,00 € |
-0,97% |
101.686,50 € |
| ADRS | 164,00 € |
3,14% |
96.786,00 € |
| KODT2 | 4.060,00 € |
-1,93% |
77.520,00 € |
| 7BET | 27,00 € |
-2,21% |
68.034,45 € |
| HT | 40,00 € |
0,25% |
53.321,00 € |
| Redovni dionički promet: | 1.547.149,52 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 3.526.027,48 € |


