- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi prate rast Wall Streeta, do...
- 12.12.2025 Na tržištu kriptovaluta zavladala je kriza
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 17.12.2025 Cijene nafte porasle prema 60 dolara, u fokusu Venezuela
- 17.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz uvećan promet
- 17.12.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi porasli
- 17.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, trgovanje oprezno
- 17.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se nastavak mirnog trgovanja
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 17.12.2025 Zlato i uranij podigli proračunski prihod Namibije
- 17.12.2025 Inflacija u eurozoni stabilna u studenom
- 17.12.2025 Povećana potrošnja za blagdane sugerira dobro stanje gospodarstva
- 17.12.2025 Vijetnamski proizvođač električnih vozila ulaže milijardu dolara u Indoneziju
- 17.12.2025 SAD potvrdio vodeću poziciju u patentima za kvantne tehnologije
EKONOMIJAObjavljeno: 24.11.2010
Bičanić: Imamo šest mjeseci da se priključimo ekonomskom poletu nove EU-periferije
| Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatsku treba dobro protresti jednim šokantnim potezom ekonomske politike, umjesto petljanja s reformama za koje nismo ni sposobni ni spremni! Taj, za domaće stručnjake kontroverzan potez predložio je profesor Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jedan od naših najcjenjenijih ekonomskih znanstvenika koji uglavnom izbjegava pojavljivanja u javnosti, na konferenciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o novom modelu rasta gospodarstva, udarivši sasvim neočekivan ton daljnoj raspravi.
Ne treba nam 100 mjera
Parafrazirajući J. M. Keynesa, čije su ideje bile ključne u oporavku SAD-a nakon Velike depresije, problem nije u novim idejama, već onim starim koje su čvrsto ukorijenjene. Ključ je da u kratkom roku treba efikasno uposliti postojeće resurse, a reforme provesti u srednjem roku. "Jedino interno generirane (i podržane) reforme imaju učinka, uz tvrdo budžetsko ograničenje nužna je šok terapija. Zašto šok? Da se probudimo i shvatimo da stvari više nisu kao jučer. Nama treba šok, a ne spore reforme koje se usuglašavaju godinu dana, zatim se zakon piše godinu i izglasava bar još toliko. Umjesto 100 mjera treba izabrati kratkoročne prioritete". Kakvi su nam šokovi na raspolaganju? "Šok ekonomske politike, šok javne uprave, zatim šok koji bi država izazvala da, primjerice, objavi da se povlači iz investicija, pa šok otvaranja ekonomije, možda šok ponude rada, ili subvencija i produktivnosti", predlaže Bićanić.Kad se govori o rastu, na umu treba imati da je kriza srušila potencijalni rast gospodarstva, na što je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster. "Gospodarski rast prije krize bio je 4,5 posto, što i nije bogznašto, a sada se postavlja pitanje kako se i na njega vratiti?", rekao je Bićanić. Za razliku od politike, interesnih skupina, pa i niza 'estradnih' stručnjaka, ekonomska teorija jasna je: zaposlenost nije glavni faktor rasta i od povećanja zaposlenosti ne treba puno očekivati već je faktor rasta - kapital."Hrvatska je imala dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele. Osim toga, krivi je trenutak političkog ciklusa zbog ulaska u predizbornu godinu. No, nije samo problem onih na vlasti već i onih koji dolaze jer dosadašnji rad političara ne ulijeva nadu. Sve to treba imati na umu i pitati se zašto bi sada po pitanju reformi bilo drugačije?" nastavio je Bićanić. "Hrvatski problem nije srednjoročni već kratkoročni i treba uhvatiti priključak na vlak ekonomskog poleta EU periferije koji se upravo razvija, a da iskoristimo taj polet imamo najviše šest mjeseci", rekao je, podsjetivši okupljene koliko je 'stara' periferija na primjeru Keltskog zmaja razočarala.
I tu je iznenadio okupljene političkom kartom Europe, umjesto EU, napomenuvši da su ekonomisti skeptični oko koristi Unije za razvoj. Na tom tragu je i znanstvenik s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je nedavno rekao kako je područje EU dugoročno 'sklerotičan' prostor za stimulaciju rasta. Kad se govori o promjenama i njihovom utjecaju na BDP, Bićanić je jasan: što se prije implementiraju promjene u ekonomskoj politici, prije će ubrzati realna stopa rasta. U tri scenarija, A, B i C, vrijeme domaćim političarima, koji jedini imaju mandat za implementaciju promjena, nije prijatelj. U scenariju C, koji podrazumijeva da su reforme provedene 'jučer', ekonomski rast nakon potonuća u 2009. brzo bi se vratio u pozitivni teritorij, a već 2013. premašio BDP trend. U scenariju B, da se promjene dogode 'danas', oporavak je sporiji, a i 2013. ostvareni rast još je ispod potencijalnog. U posljednjem, sasvim opipljivom A scenariju, u kojem se Hrvatska nalazi, dakle bez reformi na vidiku, izlazak iz krize je spor i mukotrpan, a potencijalni rast nedostižan.
Tri mita za rušenje
A ako najbolje rješenje nije dostupno, trebamo se zadovoljiti s prvim sljedećim i razlučiti mitove. "Hrvatska nema problem investiranja već je problem što se investicije loše koriste. Situacija je vrlo jednostavna - loši i neproduktivni imaju novca, a oni efikasni nemaju 'love'", slikovito je govorio zaintrigiranom auditoriju. Drugi mit je da je Hrvatska društvo znanja; niti imamo kvalificiranu radnu snagu niti kvalificirane nezaposlene. Problem je to što nemamo vremena čekati da postanemo društvo znanja, no to nikako ne znači da od toga treba odustati. I na koncu, država kao pokretač ekonomskog rasta je mit. "Ako država ulaže u nefinancijsku imovinu, poput autocesta, investicija će sedam kvartala imati pozitivan doprinos rastu, a nakon toga negativan. Još gore, nakon 17 kvartala efekt investicije postaje negativan", porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Ne treba nam 100 mjera
Parafrazirajući J. M. Keynesa, čije su ideje bile ključne u oporavku SAD-a nakon Velike depresije, problem nije u novim idejama, već onim starim koje su čvrsto ukorijenjene. Ključ je da u kratkom roku treba efikasno uposliti postojeće resurse, a reforme provesti u srednjem roku. "Jedino interno generirane (i podržane) reforme imaju učinka, uz tvrdo budžetsko ograničenje nužna je šok terapija. Zašto šok? Da se probudimo i shvatimo da stvari više nisu kao jučer. Nama treba šok, a ne spore reforme koje se usuglašavaju godinu dana, zatim se zakon piše godinu i izglasava bar još toliko. Umjesto 100 mjera treba izabrati kratkoročne prioritete". Kakvi su nam šokovi na raspolaganju? "Šok ekonomske politike, šok javne uprave, zatim šok koji bi država izazvala da, primjerice, objavi da se povlači iz investicija, pa šok otvaranja ekonomije, možda šok ponude rada, ili subvencija i produktivnosti", predlaže Bićanić.Kad se govori o rastu, na umu treba imati da je kriza srušila potencijalni rast gospodarstva, na što je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster. "Gospodarski rast prije krize bio je 4,5 posto, što i nije bogznašto, a sada se postavlja pitanje kako se i na njega vratiti?", rekao je Bićanić. Za razliku od politike, interesnih skupina, pa i niza 'estradnih' stručnjaka, ekonomska teorija jasna je: zaposlenost nije glavni faktor rasta i od povećanja zaposlenosti ne treba puno očekivati već je faktor rasta - kapital."Hrvatska je imala dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele. Osim toga, krivi je trenutak političkog ciklusa zbog ulaska u predizbornu godinu. No, nije samo problem onih na vlasti već i onih koji dolaze jer dosadašnji rad političara ne ulijeva nadu. Sve to treba imati na umu i pitati se zašto bi sada po pitanju reformi bilo drugačije?" nastavio je Bićanić. "Hrvatski problem nije srednjoročni već kratkoročni i treba uhvatiti priključak na vlak ekonomskog poleta EU periferije koji se upravo razvija, a da iskoristimo taj polet imamo najviše šest mjeseci", rekao je, podsjetivši okupljene koliko je 'stara' periferija na primjeru Keltskog zmaja razočarala.
I tu je iznenadio okupljene političkom kartom Europe, umjesto EU, napomenuvši da su ekonomisti skeptični oko koristi Unije za razvoj. Na tom tragu je i znanstvenik s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je nedavno rekao kako je područje EU dugoročno 'sklerotičan' prostor za stimulaciju rasta. Kad se govori o promjenama i njihovom utjecaju na BDP, Bićanić je jasan: što se prije implementiraju promjene u ekonomskoj politici, prije će ubrzati realna stopa rasta. U tri scenarija, A, B i C, vrijeme domaćim političarima, koji jedini imaju mandat za implementaciju promjena, nije prijatelj. U scenariju C, koji podrazumijeva da su reforme provedene 'jučer', ekonomski rast nakon potonuća u 2009. brzo bi se vratio u pozitivni teritorij, a već 2013. premašio BDP trend. U scenariju B, da se promjene dogode 'danas', oporavak je sporiji, a i 2013. ostvareni rast još je ispod potencijalnog. U posljednjem, sasvim opipljivom A scenariju, u kojem se Hrvatska nalazi, dakle bez reformi na vidiku, izlazak iz krize je spor i mukotrpan, a potencijalni rast nedostižan.
Tri mita za rušenje
A ako najbolje rješenje nije dostupno, trebamo se zadovoljiti s prvim sljedećim i razlučiti mitove. "Hrvatska nema problem investiranja već je problem što se investicije loše koriste. Situacija je vrlo jednostavna - loši i neproduktivni imaju novca, a oni efikasni nemaju 'love'", slikovito je govorio zaintrigiranom auditoriju. Drugi mit je da je Hrvatska društvo znanja; niti imamo kvalificiranu radnu snagu niti kvalificirane nezaposlene. Problem je to što nemamo vremena čekati da postanemo društvo znanja, no to nikako ne znači da od toga treba odustati. I na koncu, država kao pokretač ekonomskog rasta je mit. "Ako država ulaže u nefinancijsku imovinu, poput autocesta, investicija će sedam kvartala imati pozitivan doprinos rastu, a nakon toga negativan. Još gore, nakon 17 kvartala efekt investicije postaje negativan", porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Izvor: poslovni.hr
- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi prate rast Wall Streeta, do...
- 12.12.2025 Na tržištu kriptovaluta zavladala je kriza
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 17.12.2025 Cijene nafte porasle prema 60 dolara, u fokusu Venezuela
- 17.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz uvećan promet
- 17.12.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi porasli
- 17.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, trgovanje oprezno
- 17.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se nastavak mirnog trgovanja
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 17.12.2025 Zlato i uranij podigli proračunski prihod Namibije
- 17.12.2025 Inflacija u eurozoni stabilna u studenom
- 17.12.2025 Povećana potrošnja za blagdane sugerira dobro stanje gospodarstva
- 17.12.2025 Vijetnamski proizvođač električnih vozila ulaže milijardu dolara u Indoneziju
- 17.12.2025 SAD potvrdio vodeću poziciju u patentima za kvantne tehnologije
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.12. 15:53 | 3830,02 | 7,57 |
0,20 |
|
| CROBEX10* | 17.12. 15:53 | 2441,07 | 1,99 |
0,08 |
|
| CROBEX10tr* | 17.12. 15:53 | 2807,82 | 2,29 |
0,08 |
|
| ADRIAprime* | 17.12. 15:49 | 2948,31 | 0,83 |
0,03 |
|
| CROBISTR* | 17.12. 16:31 | 185,388 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 17.12. 16:31 | 98,8306 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 692,00 € |
0,29% |
697.200,00 € |
| ADRS2 | 78,80 € |
2,07% |
228.835,80 € |
| RIVP | 6,50 € |
-0,31% |
159.837,16 € |
| ADRS | 120,00 € |
2,56% |
114.600,00 € |
| HT | 40,60 € |
-0,25% |
83.135,00 € |
| PODR | 153,00 € |
-0,65% |
82.869,00 € |
| HPB | 320,00 € |
1,91% |
73.726,00 € |
| KODT | 3.770,00 € |
0,00% |
67.710,00 € |
| ZITO | 19,20 € |
0,00% |
59.447,75 € |
| ERNT | 191,00 € |
-1,04% |
54.486,50 € |
| Redovni dionički promet: | 1.888.887,44 € |
| Redovni obveznički promet: | 32.482,45 € |
| Sveukupni promet: | 2.420.569,89 € |


