Svjetska trgovinska razmjena porast će ove godine nešto snažnije no što se očekivalo budući da će Azija nadoknaditi slabije rezultate u Europi, procjenjuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Vrijednost svjetske razmjene porast će u 2024. za 2,7 posto, pokazuju novi izračuni WTO-a. U travnju procijenili su rast na 2,6 posto.

Trgovina se ove godine oporavila od posljedica visoke inflacije i podignutih troškova zaduživanja, koji je lani smanjio razmjenu za 1,1 posto, izvijestio je WTO u godišnjem izvješću, objavljenom u četvrtak.

Zahvaljujući popuštanju inflacije središnje banke počele su snižavati kamatne stope, a blaži rast cijena osigurava uvjete za snažniju osobnu i potrošnju kompanija koje bi trebale izdvajati više novca za ulaganja, objašnjavaju u WTO-u.

U 2025. rast razmjene trebao bi bi trebao tek neznatno ubrzati, po stopi od 3,0 posto, procjenjuju.

„Očekujemo postupni oporavak globalne trgovine u 2024., no i dalje budno pratimo moguće naznake problema, posebice zbog moguće eskalacije regionalnih sukoba, poput onih na Bliskom istoku", rekla je glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala u priopćenju.

„Najteže posljedice (eskalacije) pretrpjele bi zemlje izravno uključene u (sukob), ali neizravno bi se mogle preliti i na globalne troškove energije i na brodske rute", dodala je Okonjo-Iweala.

Rizik predstavlja i raskorak u monetarnoj politici velikih gospodarstava, budući da bi „mogao izazvati financijsku nestabilnost i promjene u tokovima kapitala", napominju u WTO-u.

Razmjena bi mogla porasti i snažnije no što se trenutno očekuje ako gospodarska aktivnost zahvaljujući sniženim troškovima zaduživanja poraste snažnije no što se trenutno očekuje, a inflacija se zadrži u prihvatljivim okvirima, dodaju.

Pad u Europi

Prognoze svjetske robne razmjene ne pokazuju ipak važne promjene u regionalnoj strukturi trgovine, naglasio je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa, dodavši da su podaci o obujmu trgovine znatno izmijenjeni, uključujući one za europski izvoz i uvoz unazad do 2020. godine.

Europa je jedina svjetska regija koja će ove godine bilježiti pad obujma izvoza u ovoj godini, i to za 1,4 posto, pokazuju procjene WTO-a, nakon 2,7-postotnog pada u 2023. U 2022. bio je porastao za 1,8 posto, a u 2021. za 6,9 posto, pokazuju novi izračuni.

Europski izvoz zakočili su automobilski i kemijski sektor, naglasio je WTO, dodavši da pad izvoza automobilskih proizvoda iz EU-a zabrinjava zbog mogućeg utjecaja na razgranate opskrbne lance sektora.

Izvoz organskih kemikalija postupno se pak normalizira, nakon skoka u vrijeme pandemije, dodali su.

I uvoz u EU trebao bi se ove godine smanjiti, za 2,3 posto, izračunali su u WTO-u, istaknuvši nagli pad uvoza strojeva, posebno iz Kine.

"Trend nadilazi geopolitičke napetosti i očituje se i na uvozu iz SAD-a, Južne Koreje i Japana", naglašavaju.

EU istodobno uvozi sve više robe iz Indije i Vijetnama, što upućuje na njihovu sve značajniju ulogu u globalnim nabavnim lancima.

Skok u Aziji

Najviše bi ove godine, po procjenama WTO-a, trebao porasti azijski izvoz, za čak 7,4 posto.

Slijede Bliski istok i Južna Amerika s prognoziranim rastom izvoza za 4,7 odnosno 4,6 posto.

Izvoz iz Zajednice Neovisnih Država, čiji su punopravni članovi Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan, trebao bi porasti za 4,5 posto.

Slijedi Afrika s prognoziranom stopom rasta izvoza u ovoj godini od 2,5 posto, a blizu je i Sjeverna Amerika gdje bi trebao porasto za 2,1 posto.

Najviši skok uvoza trebao bi pak ove godine zabilježiti Bliski istok, za devet posto. Slijedi Južna Amerika s 5,6-postotnim rastom uvoza, te Azija gdje bi trebao biti uvećan za 4,3 posto.

U Sjevernoj Americi uvoz bi ove godine trebao porasti za 3,3 posto, a u ZND-u za 1,1 posto. Blizu je i Afrika s procijenjenim rastom uvoza od 1,0 posto procjenjuju u WTO-u.