- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
EKONOMIJAObjavljeno: 09.09.2010
Agresivna politika poticaja nije izvukla SAD
Podijeli sadržaj: | ||||
Dok američko gospodarstvo šepa prema drugoj obljetnici stečaja Lehman Brothersa, anemičan rast ostavio je nezaposlenost u glibu blizu deset posto s malim izgledima za skoro znatnije poboljšanje. Dok se približavaju kongresni izbori u studenom, Amerikanci se ljutito pitaju zašto Vladina hiperagresivna politika poticaja nije preokrenula loše stvari. Što se može još učiniti? Iskren odgovor, ali onakav kakav malo birača želi čuti jest da ne postoji čaroban štapić. Bilo je potrebno više od desetljeća da se iskopa današnja rupa, pa će i izlazak iz nje potrajati neko vrijeme. Kako smo Carmen Reinhart i ja upozorili u našoj knjizi koja je izašla 2009., u kojoj govorimo o 800 godina dugoj povijesti financijskih kriza (s ironičnim naslovom "Ovaj put je drukčije"), polagan, dugotrajan oporavak s održivom nezaposlenošću je ostavština duboke financijske krize.
Kako povećati zaposlenost?
Zašto je tako teško naglo povećati zaposlenost nakon financijske krize? Jedan od razloga, naravno, jest taj da financijskom sustavu treba vremena da ozdravi, a time i da krediti opet započnu teći normalno. Upumpavanje golemih sredstava poreznih obveznika u financijske monstrume ne rješava dublji problem poražavajuće razine prerastrošnosti društva. Amerikanci su se zaduživali i kupovali dok nisu poplavili u licu, misleći da će stalno podizanje cijena na tržištu nekretnina za stanovanje oprati sve financijske grijehe. Ostatak svijeta ulijevao je novac u SAD, što je stvorilo privid da je život besplatan. Čak i sada mnogi Amerikanci vjeruju da je jednostavno rješenje za probleme nacije da se smanje porezi i poveća privatna potrošnja. Rezanje poreza svakako nije loše kao princip, posebice kao potpora dugoročnom ulaganju i rastu. Međutim, postoji nekoliko problema u "evanđelju" o nižim porezima. Prvo, ukupan dug javnog sektora već se opasno približio razini od 119 posto BDP-a, a takav je vrhunac dosegnut nakon Drugoga svjetskog rata. Neki strastveno tvrde da sada nema vremena da se brinemo o budućim dužničkim problemima, ali ipak smatram da nam bilo kakva realistična procjena srednjoročnog rizika ne dopušta jednostavno odbacivanje takve brige. Drugi problem sa smanjenjem poreza jest taj da će ono imati samo ograničeno dobar utjecaj na potražnju u kratkom roku, s tim da bi privatni sektor snosio znatan dio sredstva za sanaciju pretjerano loše zaduženih bilanci. Na kraju je tu pitanje pravednosti.
Prema nekim izračunima, gotovo polovica svih Amerikanaca ne plaća porez na dohodak pa bi rezanje poreza iskrivilo vrlo nejednake raspodjele dohotka. Odgoda održavanja jednakosti dohotka jedna je od mnogih neuravnoteženosti koju je izgradilo američko gospodarstvo tijekom pretkriznog buma. Ako se ta rana zagnoji, političke posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući trgovinski protekcionizam, a možda i socijalne nemire. Oni koji misle da bi vlada trebala olabaviti u vezi s privatnom potrošnjom naglašavaju da postoji obilje rastućih projekata - točka koja bi trebala biti očita svakome tko je upoznat s američkom pohabanom infrastrukturom. Isto tako transferi do državne i lokalne uprave, koje imaju ustavno ograničen opseg za posuđivanje, pomoći će usporiti otpuštanja učitelja, vatrogasaca i policije. Ali, nažalost, ni kejnzijansko upravljanje potrošnjom nije lijek za sve. Niti vlada uvijek može biti poslodavac posljednje instancije. Dok smanjenje poreza povećava dugoročnu produktivnost, širenje državnog sektora jedva može biti recept za gospodarsku vitalnost. Sigurno ima mnogo korisnih aktivnosti koje vlada može poduzeti u tržišnoj ekonomiji, ali pomahnitala orgija poticane potrošnje ne pridonosi racionalnoj raspravi o tome što bi to trebalo biti. I naravno, tu je opet pitanje golemoga nacionalnog duga.
Podizanje inflacije
Politika zemalja G20, čiji je cilj postupna stabilizacija rasta državnog duga i njegovo usklađivanje s rastom nacionalnog dohotka do 2016., čini se razumnim pristupom balansiranju kratkoročnih poticaja protiv dugoročnih financijskih rizika, pa čak i po cijeni dugoročnije nezaposlenosti. Dok se Amerika suočava s granicama fiskalne politike, monetarna politika može učiniti više, kako je to precizirao predsjednik Saveznih rezervi (Fed) Ben Bernanke u nedavnom govoru u Wyomingu. S oslabljenim kreditnim tržištima, Fed bi mogao kupiti više državnih obveznica ili dugova privatnog sektora. Bernanke je ukazao na mogućnost privremenog podizanja Fedove srednjoročne ciljane inflacije. S obzirom na veliku prezaduženost javnog i privatnog sektora koja je pred nama, kao i mog nepovjerenja u sposobnost američkoga političkog i pravnog sustava, dvije ili tri godine blago povišene inflacije čini mi se kao najbolja od mnogih loših opcija i daleko poželjnija od deflacije. Dok se Fed dvoumi u vezi s kompromitiranjem svoje dugoročne neovisnosti, ne vjerujem da će se prije nego što sve bude gotovo iskoristiti svi alati koje je zacrtao Bernanke. Amerikanci će morati biti strpljivi mnogo godina koliko će financijskom sektoru biti potrebno da povrati svoje zdravlje i dok se gospodarstvo polako ne izbavi iz svoje rupe. Vlada svakako može pomoći, ali svi trebamo biti oprezna što se tiče brzih rješenja.
Kako povećati zaposlenost?
Zašto je tako teško naglo povećati zaposlenost nakon financijske krize? Jedan od razloga, naravno, jest taj da financijskom sustavu treba vremena da ozdravi, a time i da krediti opet započnu teći normalno. Upumpavanje golemih sredstava poreznih obveznika u financijske monstrume ne rješava dublji problem poražavajuće razine prerastrošnosti društva. Amerikanci su se zaduživali i kupovali dok nisu poplavili u licu, misleći da će stalno podizanje cijena na tržištu nekretnina za stanovanje oprati sve financijske grijehe. Ostatak svijeta ulijevao je novac u SAD, što je stvorilo privid da je život besplatan. Čak i sada mnogi Amerikanci vjeruju da je jednostavno rješenje za probleme nacije da se smanje porezi i poveća privatna potrošnja. Rezanje poreza svakako nije loše kao princip, posebice kao potpora dugoročnom ulaganju i rastu. Međutim, postoji nekoliko problema u "evanđelju" o nižim porezima. Prvo, ukupan dug javnog sektora već se opasno približio razini od 119 posto BDP-a, a takav je vrhunac dosegnut nakon Drugoga svjetskog rata. Neki strastveno tvrde da sada nema vremena da se brinemo o budućim dužničkim problemima, ali ipak smatram da nam bilo kakva realistična procjena srednjoročnog rizika ne dopušta jednostavno odbacivanje takve brige. Drugi problem sa smanjenjem poreza jest taj da će ono imati samo ograničeno dobar utjecaj na potražnju u kratkom roku, s tim da bi privatni sektor snosio znatan dio sredstva za sanaciju pretjerano loše zaduženih bilanci. Na kraju je tu pitanje pravednosti.
Prema nekim izračunima, gotovo polovica svih Amerikanaca ne plaća porez na dohodak pa bi rezanje poreza iskrivilo vrlo nejednake raspodjele dohotka. Odgoda održavanja jednakosti dohotka jedna je od mnogih neuravnoteženosti koju je izgradilo američko gospodarstvo tijekom pretkriznog buma. Ako se ta rana zagnoji, političke posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući trgovinski protekcionizam, a možda i socijalne nemire. Oni koji misle da bi vlada trebala olabaviti u vezi s privatnom potrošnjom naglašavaju da postoji obilje rastućih projekata - točka koja bi trebala biti očita svakome tko je upoznat s američkom pohabanom infrastrukturom. Isto tako transferi do državne i lokalne uprave, koje imaju ustavno ograničen opseg za posuđivanje, pomoći će usporiti otpuštanja učitelja, vatrogasaca i policije. Ali, nažalost, ni kejnzijansko upravljanje potrošnjom nije lijek za sve. Niti vlada uvijek može biti poslodavac posljednje instancije. Dok smanjenje poreza povećava dugoročnu produktivnost, širenje državnog sektora jedva može biti recept za gospodarsku vitalnost. Sigurno ima mnogo korisnih aktivnosti koje vlada može poduzeti u tržišnoj ekonomiji, ali pomahnitala orgija poticane potrošnje ne pridonosi racionalnoj raspravi o tome što bi to trebalo biti. I naravno, tu je opet pitanje golemoga nacionalnog duga.
Podizanje inflacije
Politika zemalja G20, čiji je cilj postupna stabilizacija rasta državnog duga i njegovo usklađivanje s rastom nacionalnog dohotka do 2016., čini se razumnim pristupom balansiranju kratkoročnih poticaja protiv dugoročnih financijskih rizika, pa čak i po cijeni dugoročnije nezaposlenosti. Dok se Amerika suočava s granicama fiskalne politike, monetarna politika može učiniti više, kako je to precizirao predsjednik Saveznih rezervi (Fed) Ben Bernanke u nedavnom govoru u Wyomingu. S oslabljenim kreditnim tržištima, Fed bi mogao kupiti više državnih obveznica ili dugova privatnog sektora. Bernanke je ukazao na mogućnost privremenog podizanja Fedove srednjoročne ciljane inflacije. S obzirom na veliku prezaduženost javnog i privatnog sektora koja je pred nama, kao i mog nepovjerenja u sposobnost američkoga političkog i pravnog sustava, dvije ili tri godine blago povišene inflacije čini mi se kao najbolja od mnogih loših opcija i daleko poželjnija od deflacije. Dok se Fed dvoumi u vezi s kompromitiranjem svoje dugoročne neovisnosti, ne vjerujem da će se prije nego što sve bude gotovo iskoristiti svi alati koje je zacrtao Bernanke. Amerikanci će morati biti strpljivi mnogo godina koliko će financijskom sektoru biti potrebno da povrati svoje zdravlje i dok se gospodarstvo polako ne izbavi iz svoje rupe. Vlada svakako može pomoći, ali svi trebamo biti oprezna što se tiče brzih rješenja.
Izvor: poslovni.hr
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |