- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 15.04.2024 ′Snižena geopolitička temperatura′ spustila cije...
- 16.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate pad Wall Streeta, dolar ojačao
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura
ANALIZA Objavljeno: 28.03.2022
Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XXXII
Podijeli sadržaj: | ||||
TRENUTNO STANJE:
Izašle su prognoze FED-a nakon sastanaka FOMC-a. Podigli su očekivanja za dizanje kamatne stope i spustili su očekivanja za rast. Prvo postaje nevažno. Drugo je pogrešno. Rast kamatnih stopa više nije toliki problem za nikoga u SAD-u. Ekonomski rast u SAD-u će biti iznad očekivanja FED-a. Razlog tome je priroda ponude bankarskih kredita.
Ponuda bankarskih kredita izgleda kao srp. Kod niskih kamatnih stopa je savršeno neelastična. Banke ne žele kreditirati jer ne mogu pokriti trošak loših plasmana koje moraju imati bez obzira na stanje ekonomije. S rastom kamatnih stopa banke počinju sve više kreditirati, sve dok visoka kamatna stopa ne postane problem za klijente i onda ponuda kredita počne padati. Ovo je izgleda ponude, naravno potražnja za kreditima izgleda normalno kao linija prema dolje. Zato i postoji problem kod niskih kamatnih stopa i tržište ne može naći ekvilibrij. Poduzeća žele kredita, ali ih banke ne žele dati i onda imamo ekonomsko stanje koje imamo. Naravno ovo je jasno svima ozbiljnim bankarima što znači da ECB ovo ne može shvatiti.
Jednostavan rezultat gornjega objašnjenja je na prvi pogled paradoks ekonomske teorije, ali realitet ekonomske prakse: dizanje kamatnih stopa u SAD-u će povećati investicijsko kreditiranje. Iako to izgleda čudno SAD trenutno provodi monetarnu politiku koja je restriktivna prema inflaciji, a poticajna za ekonomski rast. To je direktna posljedica monetarno kreditnoga odnosa koji je definiran krivuljom ponude kredita.
Dizanje kamatne stope će smanjiti potrošačku moć građana jer će krediti biti skuplji, ali će povećati investicije što je dobro za rast jer će se ponuda kredita povećati zbog gore navedenoga. To je već viđeno u podatcima. Kada se usporede podatci od 2010 do 2018 vidi se značajno povećanje investicija u SAD-u nakon dizanja kamatne stope.
S obzirom na gore navedeno očekivani rast je u stvari podcijenjen i rast bi mogao biti puno veći od onoga što FED danas očekuje tako da stanje u SAD-u nije toliko loše. Uplašili su se posljedica rata.
Napravio sam i analizu fiskalne politike. Fascinantno je koliku su fiskalnu konsolidaciju proveli Amerikanci. U ovoj fiskalnoj godini (koja počinje u Listopadu) prema podatcima iz veljače SAD je imala prihode veće za oko 400 milijardi dolara i rashode manje za oko 200 milijardi. Ukupni deficit je oko 500 milijardi u 5 mjeseci, ali slika se sve više poboljšava. Prema dostupnim podatcima za ožujak izgleda da ima je budžet u Ožujku u deficitu, ali taj deficit nije financiran izdavanjem duga nego rezervama iz proračuna. Ako, povijesno pogledamo rezultate proračuna, u Travnju i Rujnu treba biti suficit proračuna. To praktični znači da bi deficit proračuna mogao ostati na ovoj razini ili pasti do kraja ove fiskalne godine.
Implikacije ovoga podatka su enormne. Efektivno to znači da će Ministarstvo financija prestati proizvoditi obveznice. Onda će jedina institucija koja će proizvoditi državne obveznice u SAD-u postati FED koji će to raditi kroz smanjivanje bilance.
Pojednostavljeno rečeno: SAD može šta hoće jer imaju savršenu fiskalnu i monetarnu politiku. Ovo nije prvi puta da sam impresioniran sa Powellom, ali to je sada postalo toliko često sa moram reći da je Powell stvarno vrhunski centralni bankar. Veliki kompliment od tradera. Čak se i moji prijatelji s tim slažu.
Ova pozicija omogućava FED-u i ministarstvu financija sa savršeno kontroliraju cijelu krivulju prinosa i da kontroliraju nagib krivulje prinose što je u razdoblju kada se dižu kamatne stope puno važnije. Ministarstvo financija može smanjiti dug na jednom kraju krivulje prinosa i povećati na drugom kako bi povećao nagib i na taj način zaustavio da kraći dio krivulje postane viši od dugoga.
Naravno u ovakvom stanju državni dug u SAD-u nije problem, a ekonomija SAD-a može bez problema podnijeti dizanje kamatnih stopa. Jako malo toga ekonomija koja kreira 500 000 radnih mjesta u mjesecu ne može podnijeti.
Kako je ovo ipak donekle prostorom ograničen članak onda nema potrebe napraviti istu analizu za EU nego je samo dovoljno napisati: u EU je sve suprotno.
S ratom u Ukrajini EU je ušao u najavljeni stagnacijski ekvilibrij. Jedino pitanje koje ostaje jeste kolika će biti dubina toga ekvilibrija. Ako se stanje u ratu u Ukrajini pogorša (ne nužno u smislu ratnih operacija koliko ekonomskih odnosa) onda će i ekonomsko stanje u EU postati još gore. Rast nezaposlenosti i ekonomski pad nisu isključeni. Čak je moguće i da imamo nemire na ulicama kada narod shvati da političari namjeravaju platiti cijenu demokracije standardom građana. Uvijek je lakše pozivati se na slobodu i demokraciju kada ti porezni obveznici plaćaju benzin.
Sve ovo znači da postavljene hipoteze o nestabilnosti Eura i državnoga duga u EU sada su samo još više potvrđene.
HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:
S obzirom da je fundamentalan fiskalna pozicija SAD-a sada toliko jasna onda mogu i napraviti predviđanje o tome što će se dogoditi sa kamatnom stopom. Najvažnije neće doći do izvrtanja krivulje prinosa. Jedno kada FED krene u smanjivanje svoje bilance, Ministarstvo financija će jednostavno više izdavati dugoročniji dug nego kratkoročniji i na taj način održati nagib krivulje prinosa. Što znači da će krivulja prinosa neko vrijeme biti stabilna jer će s količina duga u opticaju smanjivati, a onda će se nagnuti. Naravno rast cijene duga je u potpunosti irelevantan s ovako jakom fiskalnom politikom.
S druge strane u EU će doći do dvije loše stvari. Paralelnoga pomaka krivulje prinosa prema gore i nagiba krivulje prinosa. S ovakvom fiskalnom situacijom će se onda naravno postaviti i pitanje održivosti javnoga duga.
TAKTIKE I STRATEGIJE:
Iako sam bio u pravu da će se tržište odbiti od dna, trgovanje mi nije bilo dobro. Prerano sam izašao iz dugačkih fuutres pozicija, ali ostale su mi opcije na dionice. Izgubio sam na dugačkim pozicijama u call opcijama na 30-ogidšnju SAD-ovu obveznicu, ali sam nakon ove analize prodao put opcije. Ili ću ići u dugačke pozicije po nižim cijenama ili ću pokupiti premiju.
Na temelju fundamentalne analize prodao sam kukuruz.
Kratak sam zlato iako je to nekarakteristično za mene opasna pozicija. Ako se stvari smire i ako se ide u borbu protiv inflacije onda za to nema problema i zlato će pasti. Ako sam u krivu onda ću imati iskustvo pozicije.
Trgovanje obveznicama mi je bilo odlično. Turska i Nigerija za zadržale vrijednost, a Brazil je čak i narastao.
Doc. dr. sc. Neven Vidaković, prof. v.š.
Odricanje od odgovornosti: Ovo je osobna analiza. Autor upravlja vlastitim portfeljem koji koristi derivate i financijski polugu. Ovaj tekst je osvrt na trenutno stanje na tržištu i ne predstavlja investicijski savjet. Investiranje u financijske instrumente nosi rizike s kojima investitori trebaju biti upoznati. Autor također aktivno trguje tako da su sve navedene pozicije privremene i lako promjenjive. Opisane koje autor ima u svom portfelju se odnose na pojedini instrument. Autor izloženost može napraviti preko stvarnoga ili derivatskoga instrumenta. Metodologija analize se temelji na tehničkoj, fundamentalno i analizi sentimenta tržišta. Analize su proizvod samoga autora i temelje se isključivo na javno dostupnim podatcima. Analize trećih strana su eksplicitno citirane ako se spominju u tekstu. Konstrukcija teksta koristi osnove znanstvene metode kako ih je definirao Karl Popper.tržište kapitala ~ ulaganje ~ investiranje ~ analiza
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 15.04.2024 ′Snižena geopolitička temperatura′ spustila cije...
- 16.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate pad Wall Streeta, dolar ojačao
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura