ZSE ipak najjača burza u zemljama bivše Jugoslavije s ovogodišnjim rastom tržišne kapitalizacije od 77 posto. Godina na izmaku u svakom slučaju može se ocijeniti uspješnom za regionalna tržišta kapitala. Indeksi burza u Zagrebu, Budimpešti, Beču, Beogradu i Ljubljani redom su bilježili porast, a kako očekuju analitičari, takav bi se trend trebao nastaviti. I dok je, kako se čini, zajednička osobina svih regionalnih burzi njihova cjenovna umjerenost (analitičari smatraju da cijene dobro odražavaju vrijednosti kompanija ili su blago oprezni), burze u Zagrebu i Ljubljani najmanje su izložene vanjskim utjecajima i globalnim trendovima što je ove godine možda bio blagoslov jer nisu pretrpjele gubitke kojima su u svibnju zbog panike zapadnih ulagača na tržištima u usponu bile izložene Bečka i Budimpeštanska burza, ali kapitala je svakako potrebno još.
- Rast u Zagrebu
Da bi taj kapital privukli, neophodno je na tržište dovesti nove velike i atraktivne kompanije, a čini se kako već i domaći ulagači za njih imaju sasvim dovoljno novca. Osim toga, demonstracije protiv mađarskog premijera Gyursanyja u Budimpešti i repovi koji su se od kraja prošle godine vukli u Austriji zbog bankovnih skandala pokazuju kako tržište kapitala nije imuno ni na političke igre. Na mjesečnoj razini prošli je mjesec protekao u iščekivanju konačnog dolaska prvih dionica Ine na Zagrebačku burzu. Ostvareni redoviti promet ipak je uspio biti dvostruko veći od ostvarenog u istom mjesecu prošle godine, pa je tako iznosio 2,824 milijarde kuna. Indeks Crobex, kojim se izračunava prosječna cijena najlikvidnijih dionica, porastao je više od 60 posto, a broj aktivnih vrijednosnih papira narastao je s 95 na 114. Tržišna kapitalizacija je u usporedbi sa studenim prošle godine porasla za 77 posto, a uvrštenjem dionice Ine na burzu njezina je kapitalizacija porasla za dodatne 22 milijarde kuna, odnosno još 15,6 posto. Kapitalizacija Zagrebačke burze sada iznosi čak 27 milijardi eura, a očekuje se kako će uvrštenjem dionice Hrvatskog telekoma porasti na tridesetak milijardi eura. Analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić kaže kako je ovo svakako bila rekordno najlikvidnija godina Zagrebačke burze, kojoj su poseban pečat dali preuzimanje Plive i konačno izlistavanje dionica Ine. Novost u poslovanju burze svakako je sve veća uloga fondovske industrije u trgovanju na burzi. U sljedećoj bi godini rast indeksa CROBEX mogao biti oko 12 do 15 posto, drži Stojić i na kraju upozorava kako možda i nije bilo sve tako bajno na burzi, bez Plive bi rast CROBEX-a bio manji od nekih tržišta u regiji, stabilnijih i sigurnijih na zapadu te bi za novu uspješnu godinu bilo potrebno da se na burzi pojavi nekoliko novih jakih dionica poput HEP-a ili T-HT-a ili Agrokora, a kompanije bi trebale shvatiti korist od listanja na prvoj kotaciji Zagrebačke burze. U Beogradu je tržišna kapitalizacija na kraju listopada iznosila 9,8 milijardi eura, a jednim od razloga porasta kapitalizacije smatra se promjena metodologije trgovanja što se posebno odnosilo na dionice najatraktivnijih kompanija poput vršačkog Hemofarma, beogradskog Granexporta, Fada iz Gornjeg Milanovca i beogradske Laiki banke, koji su s metode kontinuiranog trgovanja prešli na trgovanje po metodi prevladavajuće cijene. Za Beogradsku je burzu upravo listopad bio najuspješniji mjesec godine kad je u odnosu na rujan promet porastao za čak 68 posto, zahvaljujući povijesnim razinama trgovanja u nekoliko dana zbog kupnje dionica niške AIK banke, čiji je paket dionica tih dana došao u ruke novih, grčkih vlasnika, ATE banke.
Brokerica beogradske Fime Nataša Đuričić smatra da bi svi trebali biti vrlo zadovoljni 2006. godinom na burzi, kako u pogledu prometa tako i u pogledu kapitalizacije burze. Najatraktivniji je u prošloj godini bio bankarski sektor koji će biti aktivan i sljedeće godine jer se očekuje sprean izlazak na burzu nekoliko manjih srpskih banaka. Đuričić je izdvojila dobre izvedbe Komercijalne banke Beograd koju je nedavno dokapitalizirao EBRD. No prema najavama ministra financija Dinkića, ta će banka ostati u državnom vlasništvu. Općenito, dionice su na Beogradskoj burzi još dosta jeftine, misli Đuričić, osim sektora banaka, a prostora za rast na Beogradskoj burzi ima napretek. Svi očekuju dolazak još nekih državnih kompanija na burzu, a najviše se očekuju Naftna industrija Srbije i Telekom Srbije. Do kraja studenog indeks najlikvidnijih dionica BELEX 15 porastao je za 45 posto, a odlični se rezultati na Beogradskoj burzi mogu očekivati i u 2007. godini. Upravo je prošloga tjedna stupio na snagu Zakon o investicijskim fondovima koji bi trebao postati važan motorom ulaganja sljedeće godine u Beogradu, ali, kaže Đuričić, u javnosti još nije dovoljno razvijena svijest i znanje o kvaliteti takve vrste ulaganja. Jesenska injekcija koja je napumpala vrijednost Ljubljanske burze bilo je uvrštenje dionica Telekoma Slovenije, s kojom je potkraj studenog kapitalizacija Ljubljanske burze porasla na 15.080 milijardi eura. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine promet je porastao za 6,5 milijardi tolara, odnosno 45,8 posto. Branko Železnik, financijski analitičar ljubljanske brokerske kuće Medvešek Pušnik ocijenio je prošlu godinu na LjSE uspješnom. Svi blue chipovi ostvarili su dobre rezultate, a konačno je na burzu došao i više godina očekivani Telekom Slovenije i time malo pomogao rješavanju kroničnog problema Ljubljanske burze, činjenice da dionice umjesto da dolaze, odlaze s burze. Tako postoji dobar broj atraktivnih kompanija čijim se dionicama trguje na sivom tržištu. Na burzu su uvedeni i ETF-ovi kao novi financijski instrument, a postoji i inicijativa da se industrija fondova bolje poveže s burzom, ali država za to ne pokazuje dovoljan interes kao da im transparentnost poslovanja ne odgovara.

U sljedećoj godini će puno stvari na Ljubljanskoj burzi ovisiti o izvedbi burzi u regiji bivše Jugoslavije gdje ima mnogo slovenskog novca, kaže Železnik. Ako tržišta u regiji nastave rasti, dio novca će se osloboditi i moći vratiti u Ljubljanu. Železnik kaže da je LjSE već nekoliko godina zrela burza gdje nema mnogo precijenjenih ili podcijenjenih dionica, one u najvećem dijelu slučaja odražavaju rezultate i perspektive kompanija. Istakao je Krku kao jednu od najatraktivnijih dionica s još potencijala za rast ako nastavi s poslovanjem u ovom smjeru. Do kraja godine, kaže Železnik, očekivati je, kao i obično, više tečajeve zbog uljepšavanja zaključnica i bilanci kompanija i fondova. Bečka je burza u posljednjih nekoliko godina doživjela dramatičan rast, pa je tako od siječnja 2001. do kraja rujna ove godine ATX, vodeći indeks Bečke burze, porastao za čak 260 posto, a tržišna kapitalizacija u samo 21 mjesec od kraja 2004. do kraja rujna ove godine se gotovo udvostručila sa 64,4 milijarde na 126,4 milijarde eura.

- Tri IPO-a u Beču
Udvostručili su se i mjesečni obujmi trgovanja s 3 na 6,1 milijardu eura mjesečno, a od siječnja do rujna 2006. godine taj se prosječni obujam povećao na 10,4 milijarde eura. Ove je godine u Beču putem povećanja kapitala i sekundarnih javnih ponuda prikupljeno čak 8,8 milijardi eura novog kapitala, a na burzi su ove godine izlistane i tri nove kompanije ukupne vrijednosti oko 1,3 milijarde eura. Analitičar Raiffeisen Zentralbank Thomas Bichler godinu je ocijenio kao dobru s rastom tržišta oko 14-15 posto. Prvo polugodište bila je dobro, ali kao i u Budimpešti, od šoka u svibnju tržište se oporavilo u srpnju. Najznačajniji su ponovno bili institucionalni ulagači, i to strani, kojim je tržište visoko izloženo. Najuspješnije su bile dionice sektora proizvodnje sirovina, komunalne tvrtke i bankarski sektor. U odnosu na ovu godinu Bichler očekuje rast indeksa oko 8-10 posto i dodaje kako je austrijsko tržište i dalje jeftino, posebno kad se pogledaju P/E odnosi najboljih kompanija. Specifično za austrijsko tržište, prvi bi kvartal godine mogao biti malo lošiji. Budimpeštanska je burza krajem studenog ove godine ostvarila ukupnu kapitalizaciju u visini 71,19 milijardi eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio porast od 13,6 posto. Promet burze porastao je u odnosu na isto razdoblje 2005. godine 20 posto, ali je u studenom promet na BSE bio znatno manji nego samo mjesec prije. Tako je u studenom iznosio 963 milijarde forinti, a u listopadu je iznosio 1200 milijardi forinti. Analitičar ING banke Andras Zekany izjavio je za Poslovni dnevnik: "Bila je to više-manje uspješna godina, puna uspona i padova pa se može reći kako je to bio pravi tobogan". Prvu je polovicu godine obilježio prvi potres kad je burza pala 10 posto u ožujku. Veliki pad dogodio se rano u svibnju kad je burza pala 30 posto, a trgovanja u minusu nastavila su se sve do sredine srpnja. Uzrok je bila panika stranih ulagača koji su u bijegu s burzi novih tržišta u Aziji pobjegli i iz Mađarske. "Stranci uopće nisu gledali što prodaju", kaže Zekany. Ipak, već sredinom srpnja burza je vratila pola izgubljenog pa je drugi dio godine protekao u laganom usponu.

izvor: www.poslovni.hr