Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se očekuje smanjenje kamata u SAD-u i jer bi zbog geopolitičkih tenzija mogla biti smanjena ponuda iz Rusije i Venezuele.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 0,9 posto, na 63,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,6 posto, na 60,08 dolara.

Rast cijena drugi dan zaredom podržava uvjerenje trgovaca da će zbog slabosti gospodarstva američka središnja banka ovoga tjedna dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je to učinila u rujnu i listopadu.

A to bi trebalo potaknuti rast gospodarstva, kao i potražnje za naftom.

Osim toga, cijene nafte podržane su geopolitičkim napetostima jer SAD gomila vojne brodove u blizini Venezuele. Predsjednik Donald Trump poručio je nedavno da bi mogao zatvoriti venezuelanski zračni prostor u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge.

Gubitak venezuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi utjecao na cijene jer bi tržište moralo pronaći zamjenu, upozoravaju analitičari tvrtke Rystad Energy, koji ističu da Venezuela trenutno proizvodi oko 1,1 milijun barela dnevno.

U petak je, pak, podršku cijenama pružila vijest da bi skupina G7 i Europska unija mogle cjenovni limit za rusku naftu zamijeniti zabranom prijevoza.

Naime, limit je prijevoznicima i osiguravatelja zabranjivao servisiranje ruske nafte skuplje od 60 dolara po barelu, a kako Rusija prevozi više od trećine nafte zapadnim tankerima, koristeći usluge zapadnih brodara, zabrana bi presjekla tu trgovinu.

Uz to, nema napretka u razgovorima između SAD-a i Rusije o miru u Ukrajini.

To što nema napretka u tim razgovorima podržava cijene nafte, no s druge strane, povećana proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera onemogućuje značajniji rast cijena.

„Zbog te dvije suprotne sile, na tržištima nafte je prilično mirno", kaže Tamas Varga, analitičar u tvrtki PVM.