Broj registriranih osobnih automobila na tisuću stanovnika u 2025. iznosio je 531., dok je prije deset godina taj broj iznosio 363, objavio je Državni zavod za statistiku u povodu Europskog tjedna mobilnosti koji se svake godine obilježava od 16. do 22. rujna.

Prema podacima Eurostata, u 2024. osobni automobili bili su najzastupljeniji oblik prijevoza putnika u Europskoj uniji te su ostvarili 82,5 posto ukupnih putničkih kilometara. Slijede željeznički prijevoz, s 8,9 posto, te autobusi, međugradski autobusi i trolejbusi, sa 8,6 posto.

Struktura kopnenog prijevoza u Hrvatskoj, navodi DZS, vrlo je slična onoj u EU. Osobnim automobilima ostvareno je 83 posto putničkih kilometara, autobusima 13, a željezničkim prijevozom četiri posto.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 2.058.313 osobnih automobila, što je za 3,6 posto više nego godinu prije, kada ih je bilo 1.987.156, ali i za 37,2 posto više nego u 2015., kada ih je bilo 1.499.802.

Osim porasta broja osobnih automobila, zamjetan je i porast korištenja javnoga gradskog prijevoza. U 2025. u Hrvatskoj je autobusima i tramvajima ukupno prevezeno 281,5 milijuna putnika, što je za približno 12 posto više nego u 2024., kada ih je ukupno prevezeno 252 milijuna.

Broj putnika u autobusnom gradskom prijevozu povećan je za 8,8 posto, a u tramvajskom prijevozu za 14,8 posto.

Javna infrastruktura prijevoza uključuje i željeznički promet. U Hrvatskoj je u 2024. željeznicom ukupno prevezeno 24,6 milijuna putnika, dok je u 2025. taj broj porastao na 26,4 milijuna putnika.

Podaci za prošlu godinu pokazuju da je 81,3 posto osoba u dobi od 16 do 64 godine koje žive u Hrvatskoj moglo u roku od jednog sata stići do mjesta rada ili školovanja pješice, koristeći se javnim prijevozom ili biciklom.

Prema podacima Eurostata, kućanstva u Europskoj uniji u 2024. izdvojila su u prosjeku 12,7 posto ukupnih izdataka za potrošnju za transport. U Hrvatskoj je taj udio iznosio 8,2 posto, čime je Hrvatska bila među državama članicama s najnižim udjelom. Veći udio izdataka za transport bio je, primjerice, u Sloveniji, Litvi i Njemačkoj.

U strukturi ukupne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj 1,6 posto odnosilo se na kupnju osobnih automobila, 4,9 posto na održavanje osobnih prijevoznih sredstava, a 1,7 posto na usluge prijevoza putnika.

Bicikl je jedan od oblika mobilnosti koji se povezuje s održivim prijevozom. U Hrvatsku je u 2015. bilo uvezeno 109.880 bicikala u vrijednosti od 16,6 milijuna eura. Deset godina kasnije, u 2025., ta je brojka porasla na 132.314 bicikala, čija je vrijednost bila 38,5 milijuna eura.

Brojke pokazuju da su sve popularniji bicikli na električni pogon. Prije deset godina Hrvatska je uvezla 573 električna bicikla, dok ih je u 2025. uvezla 9.837, a njihova je vrijednost iznosila 11,1 milijun eura.

Europski tjedan mobilnosti, ističe se u tekstu Državnog zavoda za statistiku, podsjetnik je na to da način na koji se krećemo nije samo pitanje prometne povezanosti, nego i važan dio kvalitete svakodnevnog života.

Učinkoviti i održivi načini prijevoza mogu pridonijeti stvaranju ugodnijih prostora za život i smanjenju opterećenja okoliša. Razvoj javnog prijevoza, poticanje pješačenja i biciklizma budućnost su održivog prometa, ali i održive i dostupne mobilnosti.