NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

INVESTIRANJE – RECESIJAObjavljeno: 19.09.2023
Tko se ne boji recesije? Dugoročni investitor u dionice.

Tko se ne boji recesije? Dugoročni investitor u dionice.

Recesiju je nemoguće predvidjeti

Ovih dana često mi kroz glavu prolaze riječi čuvenog i vrlo uspješnog investitora Stanleya Druckenmillera: „Jedini dobar ekonomski analitičar na kojeg sam ikad naišao je dioničko tržište. Ljudi (posprdno) kažu da je dioničko tržište predvidjelo sedam od pet recesija, ali i to je bolje od ijednog ekonomskog analitičara kojeg poznajem." I zaista, kad se prisjećam kraja 2022. i početka 2023., na tržištu su se počele redati prognoze velikih američkih banaka koje su najavljivale američku recesiju veću u ovo vrijeme, ali sve su te prognoze vrlo vjerojatno bile u krivu, a ti isti analitičari su sada odgodili svoja recesijska očekivanja za polovicu 2024. godine. S druge strane, rastuće dioničko tržište se nije pretjerano slagalo s tom tezom ili jednostavno, iz ovog ili onog razloga, nije smatralo da će recesija biti neki veći problem.

Nemojte me krivo shvatiti, nije mi namjera umanjiti značaj ekonomskih analitičara niti reći da je dioničko tržište uvijek racionalno i da uključuje sve relevantne ekonomske trendove u cijene dionica. Želio sam jednostavno reći da je recesiju jednostavno nemoguće pravovremeno predvidjeti, a osim toga, čak i da uspijete u tome, nećete s većom sigurnošću moći reći kakvog će intenziteta ona biti niti kako će točno dioničko tržište reagirati na nju. Zašto je recesiju tako teško predvidjeti, a još teže reći u kojem će trenutku početi?

Recesije su često slučajne i iznenadne

Ekstremni primjer je pandemija Covid19. Američka ekonomija je prije toga ponešto usporavala, ali bila u relativno dobrom stanju. Kad su došli pandemija i popratna ograničenja vezana za kretanje, recesija je jednostavno bila rezultat činjenice da nisi mogao izaći iz kuće i kupovati dobra i usluge. Slično je s ratovima i prirodnim katastrofama. Nemoguće ih je predvidjeti niti procijeniti njihov utjecaj na ekonomiju.

Recesije su kompleksne i često uključuju nagle promjene ekonomskog ponašanja

Za recesiju iz 2001. često se upotrebljava naziv „dot-com recession" jer se smatra da je glavni okidač bio raspad dioničkih indeksa i špekulativnog balona vezanog za investiranje u brojne novonastale internet kompanije. Opet, američkoj ekonomiji je dobro išlo, ali je ta manija završila na način da su investitori izgubili gomilu novca i naglo promijenili svoje obrasce potrošnje. Potrošači su izgubili dio svoje štednje i počeli trošiti manje, a istovremeno kompanije su postale puno opreznije oko novih investicija i eto ti recesije.

Recesije su često pokrenute pogreškom u provođenju ekonomske politike

Kad je ekspanzija ekonomske aktivnosti prejaka i izaziva inflaciju, centralne banke dižu kamatne stope kako bi „poskupile" potrošnju. Drugim riječima, veće referentne kamatne stope dovode do skupljih kredita, a kad krediti poskupe, potrošači su motivirani manje trošiti i više štedjeti.

FED je u ovom ciklusu dignuo referentnu kamatnu stopu sa 0% na 5.5%, što je jedno od povijesno najvećih dizanja kamatnih stopa u samo godinu i pol dana. To je smanjilo inflaciju, ali nije sigurno koliko će takvo dizanje kamatne stope usporiti rast BDP-a. Kao što je i sam guverner FED-a Powell priznao prije neki dan, FED ima nezahvalan zadatak da, parafraziram: „Navigira (ekonomiju) gledajući u zvijezde na oblačan dan".

Učinak dizanja kamatnih stopa vidi se sa odgodom od godine ili više dana. Fed ni sam nije siguran da li je dignuo kamatne stope previše ili premalo, niti da li će izazvati samo usporavanje ekonomije ili recesiju.

Povijest nije na FED-ovoj strani. FED vrlo rijetko uspijeva pravovremeno stati s dizanjem kamatne stope i početi s spuštanjem stope, a da se prije toga ne materijalizira recesija. Nije niti čudo s obzirom na kompleksnost gospodarskog sustava, odgodu učinka dizanja kamatnih stopa i kašnjenje ekonomskih podataka u odnosu na stvarna događanja.

Recesije je teško pravovremeno opaziti

Većina bitnih podataka o stanju ekonomske aktivnosti dobivamo sa zakašnjenjem. Uzmimo podatke o BDP-u kao primjer. Isti podaci izlaze kvartalno i to sa mjesec dana zakašnjenja u odnosu na kvartal na koji se odnose. Nakon toga slijedi još nekoliko revizija istog podatka da bismo dobili finalnu brojku koja govori koliko je BDP rastao u prethodnom kvartalu. Osim toga, jedan negativni kvartal nije dovoljan da budemo sigurni, ponekad je potrebno i nekoliko negativnih kvartala u kombinaciji s podacima o padu zaposlenosti i inflacije da bismo dobili potvrdu.

Naravno, uvijek se pojave i neke ekonomske objave koje upućuju na recesiju i prije nego li se ista materijalizira, ali problem je da je usporavanje koje vidimo redovno vrlo postupno i pojavljuje se samo u nekim segmentima ekonomije, tako da je teško razlikovati početak recesije od običnog privremenog usporavanja ekonomije iza kojeg će uskoro uslijediti rast.

Čak i kad neki vodeći ekonomski indikatori, koji su prethodno bili uspješni u najavi recesije, pokažu da je vjerojatnost recesije velika (vidi Graf 1. i Graf 2.), takvi signali ne govore puno o trenutku kad bi recesija mogla početi, a treba uzeti u obzir da se temelje na relativno kratkoj povijesti postojećih podataka.

Graf 1.: Nakon što se pojavi negativna razlika između desetogodišnje i tromjesečne kamatne stope na državne američke obveznice, gotovo uvijek slijedi recesija

Graf 2. : Nakon što Conference Board Leading Economic Index (LEI) padne ispod vrijednosti -4.2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine slijedi recesija

Kako će uopće dioničko tržište reagirati na recesiju?

Recimo da čak i znate točan datum sljedeće američke recesije, uzrok recesije i koliko će kvartala trajati te koliko će BDP pasti. Kako bi vam točno te informacije pomogle odrediti trebate li i kada ulagati u američke dioničke indekse?

Odgovor na to pitanje uopće nije jednostavan. Možete se osvrnuti na prošlost i vidjeti kako je neka slična prošla recesija utjecala na cijene američkih dioničkih indeksa. To bi moglo pomoći, ali uzorak je mali. U posljednjih 100 godina imali smo 15 recesija u SAD-u. Nije sigurno da biste našli sličnu recesiju, a čak i da biste je pronašli, postojeće razlike u funkcioniranju i strukturi ekonomskog sustava, financijskog sustava, odgovoru nositelja ekonomske politike i slično mogli bi rezultirati drugačijim scenarijima.

Osim toga, vi biste znali sve o recesiji koja se približava, ali drugi sudionici ne bi. Drugi sudionici mogli bi prepoznati recesiju tek s odgodom od barem nekoliko mjeseci. Nije sigurno kakva bi i u kojem trenutku bila prevladavajuća reakcija investitora na tržištu.

Na kraju, vjerojatno biste dobro prošli znajući sve te informacije, ali bi se moglo dogoditi da rezultat bude daleko od idealnog.

Isplati se cijelo vrijeme biti investiran

To pokazuju povijesni podaci, a evo i aktualnog primjera. Krajem 2022. godine, američki dionički indeks S&P500 bio je na oko 3.850 bodova. Tada su mnogi ekonomski analitičari tvrdili da će u drugoj polovici 2023. doći do američke recesije i da će isti indeks uskoro ponovno pasti na svoj minimum iz listopada 2022. od oko 3.500 bodova. Nisu samo to predviđali, nego i da će indeks vjerojatno dodatno pasti prema 3.200 bodova ili slično.

Umjesto toga, indeks je dosegao oko 4.500 bodova, a postoji vrlo objektivna šansa da se nađemo na razini od npr. 4.800 bodova (trenutni prosjek "top-down" i "bottom-up" procjena ekonomskih analitičara na Bloombergu) u sljedećih godinu dana. Zamislite da u trenutku kad je indeks na 4.800 dođe recesija i dionički indeks izgubi 20%. Tada biste se našli na razini od oko 4.000 bodova (4800 - 17% * 4800).

Ako biste povukli svoje investicije iz S&P500 krajem 2022. na razini od 3.850, čekajući recesiju, na kraju biste se mogli naći u situaciji da isti indeks kupujete u 2024. godini po cijeni od 4.000 bodova.

Drugim riječima, čak i ako se recesija napokon ostvari i ako idealno kupite indeks na padu, vrlo lako se može dogoditi da prođete gore nego da niste ništa radili. Osim toga, ako se analitičari ponovno pokažu pogrešnima u vezi s početkom recesije, mogli biste propustiti i dodatni rast dioničkog indeksa koji će tek uslijediti.

Zaključak

Recesiju je teško predvidjeti, odrediti točno vrijeme kad će početi, kakvog će intenziteta biti i kako će dioničko tržište reagirati u određenom trenutku. Pokušavajući točno pogoditi, u velikoj mjeri riskirate da ćete imati slabije povrate i da ćete propustiti razdoblja koja su vrlo povoljna za dionička tržišta. Drugim riječima, ako ste dugoročni investitor, bolje je da ste cijelo vrijeme investirani u dioničko tržište.

InterCapital Asset Management upravlja cijelom paletom dioničkih fondova. Pronađite fond koji najbolje odgovara Vašoj osobnoj sklonosti prema riziku (paletu fondova pronađite ovdje) i započnite investirati odmah.

Dario Bjelkanović, upravitelj fonda ICAM

Ovaj tekst pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih Intercapital asset management d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom tekstu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći u Prospektu i Ključnim informacijama za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje Intercapital asset management d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na u tekstu iznesene stavove.

Izvor: Hrportfolio / ICAM

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08520 0,00
0,17%
GBP
0,85495 0,00
0,18%
CHF
0,95460 0,00
0,25%
JPY
163,38000 0,47
0,29%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
83,98 €
23.02.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.03.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.03.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 26.02. 15:54  2803,49
1,53
0,05
CROBEX10* 26.02. 15:54  1673,77
-1,30
-0,08
CROBEX10tr* 26.02. 15:54  1819,54
-1,42
-0,08
ADRIAprime* 26.02. 15:51  1854,92
-7,03
-0,38
CROBISTR* 26.02. 16:31  172,4901
0,02
0,01
CROBIS* 26.02. 16:31  96,1077
0,01
0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:06:18 26.02.2024)
(17:06:18 26.02.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
262,00 €
0,00%
470.876,00 €
ERNT
199,00 €
-2,45%
402.692,00 €
ZABA
19,00 €
1,06%
302.616,00 €
7SLO
26,34 €
-0,23%
152.699,70 €
PODR
163,00 €
-0,31%
127.334,00 €
7BET
13,13 €
0,54%
111.532,55 €
KODT
1.260,00 €
1,61%
86.530,00 €
ADRS2
61,20 €
0,99%
63.440,80 €
HT
27,70 €
0,00%
52.898,80 €
RIVP
4,74 €
0,42%
50.839,40 €
Redovni dionički promet:   
2.233.102,93 €
Redovni obveznički promet:   
7.307,16 €
Sveukupni promet:   
2.240.410,09 €