Promet u europskoj maloprodaji stagnirao je u listopadu, a Hrvatska je bila među zemljama s izrazitijim rastom, pokazale su u četvrtak preliminarne procjene europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone i EU-a zadržao se u listopadu na rujanskoj razini, izračunali su statističari.

Na početku jeseni bio je porastao za 0,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,2 posto na razini Unije.

U eurozoni je u listopadu porastao obujam prometa u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda te u maloprodaji goriva, za 0,3 posto. U rujnu prodaja hrane i pića i duhanskih proizvoda bila se smanjila za 0,2 posto, a prodaja goriva zadržala se na razini s kraja ljeta.

Na razini Unije najviše je porastao promet u maloprodaji goriva, za 0,5 posto u odnosu na rujan, kada je bio skliznuo za 0,1 posto. Slijedi maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom prometa od 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije kada je pak u tom postotku bio smanjen.

Izuzetak je na oba područja bila prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda koja se smanjila za 0,2 posto. U rujnu bila je stagnirala u zoni primjene zajedničke europske valute dok je na razini Unije bila u plusu 0,2 posto.

Hrvatska uz Estoniju

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji rast prometa na mjesečnoj razini zabilježio je u listopadu Luksemburg, za 3,6 posto.

Slijedi Estonija, s rastom prometa od 1,7 posto.

I Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim rastom prometa u maloprodaji, za 1,4 posto u odnosu na rujan kada je bio porastao za 1,3 posto.

Najviše je pak pao promet u belgijskoj maloprodaji, za 1,3 posto. Slijedi Austrija gdje se smanjio za 0,6 posto. Blizu su i Irska i Švedska s padom prometa za 0,4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Rumunjsku.

Skromna prodaja hrane

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u eurozoni u listopadu za 1,5 posto, a na razini Unije za 1,6 posto, izračunali su statističari.

U rujnu je, prema revidiranim podacima, uvećan za 1,2 posto u eurozoni i za 1,5 posto u Uniji.

Eurozona je u listopadu bilježila najveći rast prometa u trgovinama široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 2,1 posto. Slijede benzinske postaje s rastom prometa za 1,8 posto.

Na razini EU-a najviše je pak porasla prodaja goriva, za 2,4 posto, a blizu su i trgovine neprehrambenih proizvoda gdje je uvećana za 2,1 posto.

Prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda uvećana je u eurozoni za 0,9 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad, a na razini Unije za 0,5 posto.

Cipar i dalje na vrhu

Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u listopadu, Cipar, od 9,9 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.

Slijede Bugarska i Malta sa skokom prodaje od 7,4 odnosno za 6,2 posto.

Hrvatska je uz bok Estoniji s rastom prometa u maloprodaji u listopadu za 4,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U rujnu uvećan je za 3,1 posto.

Pad prometa na godišnjoj razini, prema Eurostatu dostupnim podacima, zabilježile su tri zemlje, pri čemu je najviše smanjen u Luksemburgu, za 0,8 posto.

Smanjenje obujma prodaje u odnosu na prošlogodišnji listopad bilježile su još samo Austrija i Belgija, za 0,6 odnosno 0,1 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.