Novim ustrojem burze presložit će se kotacije, no neće se riješiti temeljni problem – (ne)likvidnost

Daleko smo od prave reforme tržišta kapitala, riječi su člana Uprave Fima Vrijednosnica Aljoše Šestanovića.“Reforma se ne događa u jednom danu ili trenutku, već je riječ o procesu koji može trajati i nekoliko godina. Naše tržište kapitala ima vrlo dobro razvijenu infrastrukturu, institucije i solidan regulatorni okvir, no i kroničan problem niske likvidnosti, pa samim time i relativno visokih troškova trgovanja”, upozorava Šestanović.

Veća transparentnost
S druge pak strane mirovinci poručuju kako je ipak riječ o velikoj promjeni. “Riječ je o znatnoj reformi, kako organizacijski tako i vezano uz samo trgovanje. Naglasak se stavlja na transparentnost trgovanja kao i na davanje veće ovlasti burzi”, poručuju u obveznom mirovinskom fondu Erste Plavi. Ipak ističu kako se s obzirom na već doneseni Zakon o tržištu kapitala (ZTK) promjene mogu smatrati kontinuitetom te prilagodbom burze već postojećim propisima. Stoga nakon mjeseca neizvjesnosti, nadopunjavanja i ispravljanja nova pravila Zagrebačke burze u ponedjeljak napokon stupaju na snagu. Iako su jedno vrijeme bila dio uzroka napetosti među članovima burze i Hanfe, koja nakon primitka završnih pravila nije bila zadovoljna, neki akteri bi rekli kako u ponedjeljak počinje nova era na Zagrebačkoj burzi.

Početak promjena
Implementacijom direktiva Europske unije kroz Zakon o tržištu kapitala i tridesetak pripadajućih pravilnika i mišljenja počela je promjena domaćeg tržišta kapitala. Pravila Zagrebačke burze samo su niz mjera razvoja domaćeg tržišta kapitala. “Ovo nije puko usklađivanje s novim zakonom. Zagrebačka burza novim pravilima želi otići korak dalje i odškrinuti još neka nova vrata i mogućnosti razvoja hrvatskog tržišta”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave ZSE Roberto Motušić. Naglašava kako “prime market”, “market makeri” i “short selling” možda neće zaživjeti odmah, ali želi se potaknuti industriju i ponuditi joj više od onoga što se od burze traži. “Vjerujem da ćemo u toj svojoj nakani imati punu podršku svih sudionika tržišta, regulatora i SKDD-a”, zaključuje Motušić. Upravo su toliko spominjani “market makeri” izuzetno važni za mirovinske fondove, koji su najveći ulagači na domaćem tržištu kapitala. “Najveća promjena je nova organizacija tržišta, uvođenje novih kotacija i institucije člana specijalista održavatelja tržišta, koji bi bio specijaliziran za pojedinu dionicu. Budući da je ulaganje mirovinskih fondova striktno propisano pravilnicima te ostaje kao i do sada samo na organiziranim tržištima, promjene se više odnose na investicijske fondove s obzirom na njihove mogućnosti ulaganja. Uvođenjem specijalista omogućit će se likvidnost po pojedinim dionicama”, zaključuju u Erste Plavom.

Nerazvijena kultura
Bez obzira na promjene koje u ponedjeljak stupaju na snagu, ne rješava se temeljni problem burze – nelikvidnost. “Uvođenje novih tehnika trgovanja može unaprijediti postojeću infrastrukturu, donekle u manjem stupnju, i poboljšati likvidnost domaćeg tržišta kapitala, ali pravi problemi se nalaze u nedovoljno artikuliranim uzrocima slabe likvidnosti burze koji leže u nerazvijenoj kulturi dioničarstva. S tim je povezana i vrlo skromna alokacija štednje u instrumente na burzi, neadekvatan mirovinski sustav, nedovoljan stupanj poznavanja i obrazovanja o tržištu kapitala i njegovoj ulozi, naslijeđene negativne percepcije burzovnog sustava i posvemašnija nezainteresiranost kompanija za oslanjanjem na burzu kao alternativni izvor bankovnom financiranju”, upozorava Šestanović. Kaže kako to su temeljni problemi za čije rješavanje treba sustavan pristup i predstavlja dugogodišnji ozbiljan posao. “Stoga kreiranje novih tehnika i načina trgovanja ili preslagivanje kotacija nije lijek za osnovnu boljku hrvatskog tržišta kapitala – nisku likvidnost, no koja obilježava i druga tržišta kapitala zemalja u razvoju”, ističe Šestanović.

Pravila ipak dobrodošla
No bez obzira na mnogobrojne mane i kritike, nova pravila su naravno dobrodošla. “Pozdravljam uvođenje novih tehnika trgovanja i rješavanje pitanja kotacija. Smatram da će nova pravila u cjelini osnažiti razvijenost infrastrukture domaćeg tržišta kapitala, no i dalje ostaje neriješeno najvažnije pitanje – nelikvidnost, koja je i dalje najslabija strana Zagrebačke burze. Likvidnost burze se novim pravilima neće znatnije promijeniti, barem ne u srednjem ili dužem roku, bez primjene drugih, u naravi dugoročnih mjera koji zadiru u samu srž problema”, kritizira Šestanović. Od ponedjeljka, kako se pisalo i u nekim medijima, završava jedna era burze kakvu smo do sada poznavali i kreće se u novu.

Nova struktura
Prije pokretanja drastičnijih promjena i uvođenja financijskih instrumenata, kojima se na zapadnim tržištima trguje već nekoliko desetljeća i sasvim su uobičajena pojava, presložit će se domaće tržište kapitala. Novim pravilima Zagrebačke burze se uvodi nova najviša kotacija – “prime market”, koja je rezervirana samo za najbolje dionice. Za sada još nije poznato koje bi kompanije mogle izlistati svoje dionice u toj kotaciji, no pretpostavlja se kako će to biti najlikvidnije, poput HT-a i Atlantske plovidbe.Isto tako može se reći kako će početi i svojevrsna čistka “loših” dionica. Tako se ukida se usporedno tržište, dosadašnja “siva zona” Zagrebačke burze. Na tom tržištu kotira 117 kompanija, koje su imale samo 0,3 posto ukupnog prometa na burzi.

izdvojeno
Nova struktura
Uvođenjem pravila mijenja se struktura tržišta. Jedna od novina je i izvanburzovno trgovanje (OTC) koje omogućuje bilateralni dogovor ulagača.

Nelikvidnost
Analitičari ističu kako je, bez obzira na nove uvjete, najveći problem domaćeg tržišta nelikvidnost. Naime, novom rekonstrukcijom tržišta neće se riješiti problem niskih prometa.

Kontinuitet
Mirovinski fondovi poručuju kako je ovo nastavak promjena koje su započele primjenom Zakona o tržištu kapitala.
činjenice
Siva zona’
Usporedno tržište do sada je bilo najnetransparentnije tržište domaće burze. Takva razina transparentnosti više neće postojati jer će čak i na novom MTP-u postojati minimalni zahtjevi za informacijama

Novi instrumenti
Glavni cilj je unapređenje domaćeg tržišta kapitala. “Ovo je samo korak dalje o novog zakona”, rekao je Roberto Motušić. “Prime market”, “market makeri” i “short selling” samo su dio široke lepeze instrumenata koje se želi jednog dana uvrstiti na Zagrebačku burzu.