Zbog sve lošije gospodarske situacije dionice prehrambenog i maloprodajnog sektora trebale bi biti pod manjim pritiskom od ostatka tržišta. Broj nezaposlenih u listopadu je u Hrvatskoj premašio 304.000 osoba, a stopa nezaposlenosti dosegla je 17,7 posto.

Viša listopadska stopa nezaposlenosti posljednji je put zabilježena još 2004. godine. No to ne znači da je dno dosegnuto. Posljednje prognoze govore da će se “vojska” nezaposlenih povećati na 340.000 ljudi. Makroekonomisti predviđaju da nas u sljedećih nekoliko godina zbog daljnjih negativnih trendova na tržištu rada očekuje i daljnji pad osobne potrošnje. “Kada sagledavamo potencijal potrošnje građana u idućim godinama, najprije nam se nameće pitanje hoće li se mijenjati kamatne stope na postojeća zaduženja, cijene energije i komunalnih usluga. U srednjoročnom razdoblju izgledan je rast – kod energije i komunalnih usluga zbog liberalizacije tržišta i priznavanja realnih troškova proizvodnje i razvoja, a kod cijene kapitala zbog povećanja temeljnih kamatnih stopa (na euro) nakon neutralizacije ekspanzivnih mjera. Zbog toga će bez znatnog rasta BDP-a raspoloživa primanja građana biti pod sve većim pritiskom na zadržavanje niže razine potrošnje te se oporavak ne može ni temeljiti na rastu prodaje na domaćem tržištu”, pojašnjava glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević.

Manje poslova
Dodatni je problem sužen potencijal zapošljavanja jer su domaća poduzeća u prosjeku nisko profitabilna te se moraju orijentirati na povećanje produktivnosti rada kako bi mogla opstati na otvorenom tržištu, ističe Starčević. Da nas u idućih nekoliko godina očekuje pad osobne potrošnje, smatra i Stipe Laća, voditelj splitske podružnice Finese Capital. “Ako ta predviđanja povežemo s tržištem kapitala, očekujem da bi prehrambeni sektor trebao biti bolji od prosjeka tržišta jer ne bi trebao osjetiti veći pad prihoda. Isto očekujem i za sektor maloprodaje”, kazao je Laća. Tvrtke iz tih sektora u dosadašnjem su dijelu godine ostvarile većinom pozitivne rezultate. S jedne strane izdvaja se Podravka, čija je neto dobit od 82,3 milijuna kuna u prvih devet mjeseci gotovo udvostručena u odnosu na godinu prije. Tu je i Konzum s uvećanjem dobiti za 27,7 posto dobiti na 160 milijuna kuna. Niži, ali i dalje solidan rast dobiti od 8,4 posto zabilježio je Atlantic. Šećerana Viro u istom je razdoblju zabilježila dobit od 31,4 milijuna kuna, dok je lani bilježila gubitak. S druge pak strane Kraš je ostvario u devetomjesečnom razdoblju 6-postotni pad dobiti.

Bolje od trenda
Ako se usporedi kretanje tržišta i dionica prehrambenog i maloprodajnog sektora u krizi, većina njih uistinu je ostvarila bolje rezultate od tržišnog trenda. CROBEX je od propasti banke Lehman Brothers do danas pao za 42,8 posto, dok je u istom razdoblju dionica Kraša oslabila 2,7 posto, Konzuma 7,1, Podravke 20,6, a Leda 30,7 posto. Jedino je dionica šećerane Viro pala više od indeksa, i to za 58 posto. S druge pak strane dionica Atlantic grupe kretala se suprotno od tržišta ojačavši 17,7 posto. “U pravilu, prehrambene kompanije najmanje osjete teret krize jer su prehrambeni proizvodi oni kojih se potrošači najkasnije odriču te je njihova dohodovna elastičnost potražnje dosta niska. Zbog toga dionice prehrambenih kompanija uobičajeno pokazuju najmanju volatilnost u kriznim razdobljima jer i njihovi rezultati pokazuju veću razinu stabilnosti naspram ostalih industrija”, komentirao je analitičar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar.

Zapošljavanje
Nesigurnost građana sve jača
Potencijal zapošljavanja u idućem razdoblju bit će znatno niži od rasta prodaje, smatra glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. “To će produbiti nesigurnost građana u opstojnost primanja na srednji i duži rok. Pri tome ponuda znanja i vještina domaće radne snage bitno odstupa od potražnje”, upozorava Starčević.