Godinu je obilježio i zamjetan priljev svježeg kapitala, premještajući dio akumulirane štednje domaćim dionicama. Godinu na izmaku optimisti će zasigurno pamtiti po dobru, barem kada je riječ o domaćem tržištu kapitala koje je brojnim akterima ponudilo doista impresivne stope prinosa obilato koristeći niz povoljnih okolnosti, ali i dugotrajan proces sazrijevanja obilježen velikim iskorakom u kategoriji likvidnosti. Makar se potonji fenomen rijetko povezuje s rasprostranjenim, a k tome i doista rapidnim uzlaznim trendom, nema nikakve sumnje kako je 2006. godinu obilježio i zamjetan priljev svježeg kapitala, kanalizirajući dio akumulirane štednje domaćim dionicama. Ponajprije putem investicijskih fondova koji vode ogorčenu bitku za svoj dio kolača, no konac godine (javna ponuda dionica Ine) pokazao je kako i građani sve manje zaziru od avantura na domaćem tržištu kapitala ohrabreni upravo spektakularnim rastom cijena dionica.
Visok rast indeksa.
Uobličen u kretanje dvaju domaćih burzovnih indeksa ovogodišnji je rast dosegnuo uistinu rijetko viđene razmjere, iznjedrivši pozitivan pomak VIN indeksa od približno 50 posto, te CROBEX-a od gotovo 60 posto, što je zaista rezultat kojim se mogu pohvaliti samo rijetka tržišta u razvoju, a takvo što na razvijenim tržištima jednostavno se čini nemogućim. No to je ujedno i visoka startna pozicija za 2007. godinu, u kojoj mnogi, barem ako je suditi na temelju procjena većine analitičara, mogu samo sanjati reprizu izuzetno uspješne 2006. godine. Nesumnjivo je Pliva (PLVA-R-A) obilježila ovu godinu na domaćem tržištu kapitala, ponudivši mnoštvo materijala za analizu, što je pak rezultiralo napetim zapletom i višemjesečnom sagom na temu preuzimanja lidera domaće farmaceutske kompanije, za čije poklonike godina i nije počela baš najbolje, no neugodan pad prihoda od rojaliteta vrlo je brzo zasjenila licitacija dvaju potencijalnih kupaca, za koju se zapravo pobrinula često puta kritizirana Uprava, namamivši američki Barr Pharmaceuticals na prvi izlet "s ove strane Velike bare". Rat kojem nije manjkalo različitih pikanterija, uključujući po svemu sudeći i vrlo aktivnu ulogu političkih garnitura, na neki je način ustoličio Hanfu kao nezaobilazan faktor na domaćem tržištu kapitala, isprovociravši rast cijene dionica sve do rekordnih 855 kuna, da bi pobjedu na kraju odnio spomenuti Barr, smanjujući zaostatak za vodećim tandemom u segmentu generika (Sandoz-Teva) ponudom od 820 kuna po dionici koju je prihvatio čak i suprotstavljeni Actavis (zaustavivši se na inferiornoj ponudi od 795 kuna po dionici). No time je, makar su se još tjednima nakon provedenog preuzimanja institucionalni investitori nabacivali povećim paketima dionica, ujedno označen i kraj jedne ere, ostavljajući domaće ulagače bez uvjerljivo najlikvidnije dionice, za čim će zasigurno najviše žaliti institucionalni investitori. Izlazak domaće naftne kompanije (INA-R-A) u najvišu burzovnu kotaciju jednostavno nije mogao doći u bolje vrijeme. Dok su institucionalni investitori priželjkivali primjerenu zamjenu za Plivu, grčevita borba za preuzimanje (i izdašna premija koju je ponudio Barr), dostojno popraćena u medijima, na neki je način zaintrigirala širu javnost što je u konačnici rezultiralo velikim interesom malih investitora. Dio njih, zahvaljujući lošoj koordinaciji regulatora, nije dobio priliku uključiti se u igru odmah na startu kada je neočekivano velika euforija lansirala cijenu dionica do rekordnih 2500 kuna i time kapitalizirati golemu prednost u odnosu na fiksiranu cijenu dionica u javnoj ponudi (1690 kuna), kojom je stvoren prostor za snažan rast.
iskazano povjerenje investitora i relativno visoku valuaciju u odnosu na svoje regionalne rivale. Premda za neku drugu dionicu vjerojatno ne bi bilo mjesta u godišnjem pregledu s obzirom na kratak životni vijek na burzi, Ina zaslužuje kratak osvrt ako ne zbog pozitivno intoniranog početka trgovine, onda svakako zbog činjenice da je riječ tek o drugoj dionici koja se ove godine našla u najvišoj burzovnoj kotaciji. Prva je bila šećerana Viro, čiji je float jasno ukazao na strahovitu glad ulagača za svježim izdanjima, probivši led u travnju, kada je cijena dionica već u prvih nekoliko dana preskočila granicu od 500 kuna, uvećavši tržišnu kapitalizaciju za čak trećinu u odnosu na početnih 365 kuna inicijalne ponude. Čak i uz tek simboličan medijski coverage, iznimno uspješan IPO načeo je temu o kojoj se sve više govori, zasigurno učvrstivši optimizam aktera na tržištu u uvjetima neugodne korekcije koja kao većinu svjetskih tržišta kapitala u svibnju i lipnju nije mimoišla ni hrvatske burze. Projekt CroTram bila je vrlo važna iznimka koja je promijenila percepciju o lošem stanju hrvatske industrije, udvostručivši cijenu dionica Končara (KOEI-R-A) u proteklih 12 mjeseci. Štoviše, honorirajući optimizam Uprave i znatno bolje poslovne rezultate, optimisti su potaknuli val euforije koji je na vrhuncu uzlaznog trenda stigao na korak do razine od 700 kuna, čime je Končar dijelu opreznijih promatrača poslužio kao eklatantan primjer prenapregnutih valuacija.
Transadria na meti.
Uslijedila je korekcija motivirana izvlačenjem profita, no granica od 600 kuna za sada odolijeva pritisku prodavatelja, nezadovoljnih pomacima u kategoriji profitabilnosti. Jedna od krupnijih tema, a neko vrijeme čak i opsesija velikog broja investitora u prošloj godini bile su banke nakon što se dugo najavljivani scenarij konsolidacije domaćeg bankovnog sustava napokon počeo ostvarivati. Zapravo je sve krenulo sa Slatinskom bankom (SNBA-R-A), i to ne osobito povoljnim razvojem situacije. Naime, grozničava rasprodaja dionica najvećeg dioničara već početkom godine natjerala je kupce na suzdržanost, no kada je postalo jasno da pritisak s prodajne strane predstavlja tek nekonvencionalan način potrage za potencijalnim vlasnicima, odnos snaga bitno je izmijenjen. Velika je potražnja, mahom institucionalnih investitora koji su pošto-poto pokušavali uskočiti u ulogu svojevrsnih posrednika, uspješno apsorbirala pritisak na dionice, čija je cijena ove godine višestruko uvećana. Paralelno s nagađanjima o konsolidaciji potvrđenim dokazima u obliku realiziranih preuzimanja kojom je zapravo otvorena sezona lova i manjim bankama ekspresno prilijepljena etiketa potencijalne akvizicije na tržište se probijala spoznaja o visokoj profitabilnosti sektora u cjelini. To je otvorilo vrata rastu sektorskih izdanja, a euforija je dosegla vrhunac preuzimanjem Splitske banke od Societe Generalea. Nakon što je tim dealom postignuta znatno viša cijena od očekivane, akvizicijske su se multiple (i do pet puta viša cijena od knjigovodstvene vrijednosti) odjednom počele primjenjivati i na najveće banke što objašnjava više nego solidan rast terceta najvećih. Jedno od izdanja koje je nesumnjivo ponudilo najviše uzbuđenja u ovoj godini je Transadria (TNSA-R-A) koja nudi promatračima cijeli niz proturječnih činjenica. Poput neočekivanog nastavka uzlaznog trenda cijene, i to nakon što je iz vlasničke strukture izašao Denis Fudurić, predsjednik Nadzornog odbora i jedan od najupućenijih djelatnika riječkog špeditera. No umjesto intenzivne korekcije tržištem su počele kolati spekulacije o isplati iznimno izdašne dividende te su kupci, oboružani različitim procjenama vrijednosti imovine, nastavili s nemilosrdnim nabijanjem cijene. Sve do novog Fudurićeva obraćanja, u kojem su točku po točku sukladno specifičnim pitanjima Hanfe pobijane raširene glasine. To je pak djelovalo poput hladnoga tuša, anuliravši vrlo intenzivan rast. Čak i nakon takva raspleta, dionice riječkog špeditera ostaju u krugu najistaknutijih dobitnika prikladno svjedočeći o snazi pozitivnog momentuma.
Brodari ispod tržišnog prosjeka.
Idiličnu sliku domaćeg tržišta kapitala neznatno kvari tek nekolicina izdanja (izuzmemo li posve nelikvidna imena), među kojima se našao Jadroplov (JDPL-R-A), u čijem je slučaju utakmica jasno podijeljena na dva poluvremena. Ovo drugo podrazumijeva oporavak i prilično intenzivan rast cijene (više od 40 posto), što ipak nije bilo dovoljno da bi se nadoknadilo posrtanje iz prve polovice godine. Tomu je najviše kumovao izlazak grčkog brodovlasnika iz vlasničke strukture i prodaja velikog paketa dionica uz popriličan popust (po cijeni od 200 kuna po dionici). Popust u ovom slučaju ne čudi previše s obzirom na iznimno nisku cijenu po kojoj su dionice prvotno kupljene a da stvar bude još gora, propao je i natječaj za privatizaciju tvrtke zbog čega je intenzivan pad s kraja ožujka u lipnju ponovljen. Cijena dionica se prvi put od kraja 2004. godine spustila ispod okruglih 200 kuna u skladu s pesimizmom ulagača koji je zahvatio i ostale domaće brodare, ali i najveći dio tržišta. No da je pad odlična prilika za podebljavanje pozicija pokazalo se samo nekoliko mjeseci poslije zbog čega Jadroplov jedva zadovoljava uvrštenje u skupinu gubitnika.
Ingra predvodi građevinski sektor.
Da je građevina u prošloj godini doista bila "safe-bet" investitorima najbolje svjedoči Industrogradnja jer su dionice unatoč silnim problemima, čiju je kulminaciju označio sukob dviju suprotstavljenih struja u vlasničkoj strukturi, kraj godine ipak dočekale na pozitivnom teritoriju. Doduše, rast od oko 18 posto doima se posve minornim u odnosu na troznamenkaste skokove nekolicine donedavno ne osobito likvidnih izdanja. Kao i većina od "otkrića godine", Ingra (INGR-R-A) je pravi bum doživjela u zadnjem kvartalu, upriličivši svojim dioničarima koji su se na vrijeme uključili u igru doista spektakularan rast cijene. Uz veliku popularnost sektora, koji već godinama bere izdašne plodove ambicioznih državnih investicija u razvoj infrastrukture pri čemu su novi projekti samo podgrijavali rašireni optimizam ulagača, važan poticaj pozitivnome trendu bili su rezultati za devet mjeseci ove godine kada je,u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvarena gotovo osmerostruko veća dobit (47,7 milijuna kuna), i to u uvjetima znatno sporijeg rasta prihoda. Sjenu na fenomenalnu izvedbu sektora baca tek istraga vezana uz transakcije dionicama Montmontaže koja osim odgođene realizacije spornih transakcija za sada nije donijela nikakve rezultate. Inače, zanimljivo je pritom kako je "oklada" na Tehniku ili Hidroelektru ulagačima nosila uvećani građevinski "exposure" jer se obje tvrtke nalaze na top 10 ljestvici dioničara Ingre.

izvor: www.poslovni.hr