Svjetske kompanije u posljednje vrijeme svježi kapital namiču kroz izdanja obveznica no u Hrvatskoj to nije slučaj

U vrijeme kad domaći gospodarski sektor sve više tone i kad mnoge tvrtke korištenjem rezervi pokušavaju opstati na tržištu, kao mogućnost za namicanje novca za poslovanje otvara se tržište kapitala odnosno izdavanje korporativnih obveznica. Svjetski trendovi govore tome u prilog jer posljednjih mjeseci kompanije žele iskoristiti slobodna sredstva investitora te pribjegavaju emisijama obveznica ili dionica.U Hrvatskoj potencijalni ulagači mogli bi biti mirovinski fondovi koji raspolažu sa 1,9 mlrd. kuna u depozitima i gotovini. No, ako ih se pita bi li sada ulagali u korporativne obveznice, odgovor je ne.

Nedostatak likvidnosti
“Jedna od glavnih karakteristika hrvatskog tržišta korporativnih vrijednosnica, zapisa i obveznica, nedostatak je likvidnosti. Radi se o papirima koji najčešće nemaju rejting bilo koje od velikih rejting agencija, nisu kolateralizirani i nerijetko se izdaju bez reguliranih obaveza izdavatelja”, izjavio je za Poslovni dnevnik član Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Davor Doko. On ističe kako su prinosi tih obveznica, s obzirom na spomenute činjenice, mali. “Taj bi prinos u svakom slučaju morao bi biti značajno veći od prinosa koji su investitori zahtijevali prilikom nedavnog pokušaja izdanja HBOR-ove obveznice”, kaže Doko. Podsjetimo, te obveznice su trebale imati prinos od 8,75 do devet posto.No, čak da i neki fondovi odluče kupiti dužničke vrijednosnice domaćih kompanija, hrvatski analitičari smatraju kako sada nikako nije vrijeme za takav pothvat. “Svakako da mnoge kompanije danas žude za refinanciranjem dugova, odnosno za novim zaduživanjem. Međutim, takva akcija bi danas bila značajno skuplja zbog specifične situacije na tržištu kapitala i usporavanja gospodarstva”, izjavio nam je pomoćnik direktora Fima Fasa Ivan Soldo.S njim se slaže i fond menadžerica VB Investa Ivana Barać koja pored nelikvidnosti upozorava i na neizvjesnost do kraja godine zbog PDV-a i njegovog utjecaja na profitabilnost kompanija.

Viši rizik
“U situaciji kada imamo puno neodgovorenih pitanja i značajno neslaganje između struke i Vlade o potrebnim potezima, na tržištima vlada veća neizvjesnost i zabrinutost, što ne pogoduje izdavanju novih vrijednosnih papira, bilo obveznica, komercijalnih zapisa ili dionica”, rekla je Barać.Ona dodaje kako bi prinos na eventualno izdanje obveznica trebao biti značajno viši od prinosa koje su kompanije ostvarivale prije krize s obzirom na viši rizik koji nose. S obzirom na trenutne preferencije investitora, veći bi uspjeh ostvarile obveznice denominirane u euru, nego u kunama, zaključuje Barać.