Ministri financija moraju omogućiti da gospodarstvo diše, pa će i situacija na burzi biti bolja. Ne mogu se sjetiti je li ijedan ministar posebno zaslužan za razvoj tržišta", kaže analitičar Roman Rinkovec, upitan kojeg bi ministra financija izdvojio kao najuspješnijeg za razvoj domaćeg tržišta kapitala. Borislav Škegro i Martina Dalić jedini su ministri financija za čijeg je mandata dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX imao silaznu putanju. Nakon što je Škegro sredinom rujna 1997. naslijedio Božu Prku, indeks CROBEX oslabio je za 26 %. No kako se izračun indeksa počeo objavljivati 1. rujna 1997., samo 10 dana prije Prkina odlaska s funkcije ministra, zapravo ga se ni ne može ocjenjivati s tog aspekta. Dolaskom Martine Dalić krajem 2010., koja je krajem devedesetih bila i Škegrina zamjenica, ulagači su pod snažnim utjecajem dionice Ine očekivali da bi 2011. godina mogla biti prožeta optimizmom. No eskalacija krize u Grčkoj i prelijevanje na ostatak eurozone sve je poremetilo.

U Škegrino vijeme CROBEX je pao na povijesne minimume, a tržište kapitala bilo je podijeljeno na dvije burze - Zagrebačku i Varaždinsku. Te '97. na burzi je Plivina dionica bila najaktraktivnija, a CROBEX postaje mjerilo kretanja tržišta. Škegrin mandat mnogi opisuju kao "mračno doba", Hrvatska je bila u izolaciji. strani ulagači nisu se usudili ulagati ovdje. "Do 2000. smo imali burzu, odnosno njih dvije, kakve smo imali. Vrijeme HDZ-a i Tuđmana ne može se uspoređivati s bilo čime. Burza je više ličila na obiteljsku tvrtku", prisjetio se Rinkovec. Krajem Škegrinog mandata svijet je tresla i ruska kriza koja je utjecala na zemlje u tranziciji, dok su kod nas brojne banke upale u probleme. Dionice bile jako potcijenjene i jeftine su. "Vrijednost im je bila 10 do 20 posto njihove knjigovodstvene vrijednosti", opisuje jedan ulagač iz tog vremena. "Život" je nastupio tek kad je na vlast došla Račanova koalicija, a Škegru nasljeđuje Mato Crkvenac. U njegova dva mandata CROBEX je porastao gotovo 38%. Tržište je zahvatio snažan optimizam, unatoč "dot com" krizi u Americi. Političke promjene dale su nadu ulagačima da stvari mogu ići samo nabolje. Pored političkih promjena, događaju se i ekonomske. Banke su privatizirane, što neki smatraju ključnim za naše tržište jer je počela rasti štednja. Jedan od razloga jače aktivnosti ulagača bio je i Zakon o javnim dioničkim društvima 2002. prema kojemu su sva dionička društva s temeljnim kapitalom većim od 30 mil. kuna i više od 100 dioničara morala izlistati dionice. Svoje dionice na burzu izlistavaju: Adris, IGH, Ingra, Jamnica...

Započinje i mirovinska reforma, nastaju obvezni mirovinski fondovi. Hrvatsku otkrivaju i strani ulagači, dolaze investitori iz Norveške, Švedske i razni fondovi. Iako je za vrijeme Crkvenca tržište bilježilo solidan rast, dolaskom HDZ-a na vlast počinje dotad neviđena ekspanzija. Ivan Šuker mandat je preuzeo krajem prosinca 2003. kada je CROBEX bio na 1187 bodova. Već u prvoj godini mandata obarani su rekordi na ZSE. Promet je 2004. bio 75% veći nego prethodne, CROBEX je 20 puta rušio ranije rekorde, a vrijednost kompanija bila je čak 70% viša nego 2003. A to je bio samo početak. Nakon godinu i pol počinje nezaustavljivi rast. "Sanader je zapravo bio razlog eksplozije, to što je Šuker bio ministar ne znam ima li veze. Sanader je najavljivao da će razvijati tržište kapitala, da će se sve više kompanija listati na burzi", kaže Rinkovec. Gospodarskom ekspanzijom realnog sektora na burzu su se počele slijevati ogromne količine novca. Mnogi fond menadžeri tih se godina prisjećaju sa sjetom jer, kažu, novac je tekao u potocima. Svako ulaganje je bilo dobro ulaganje, jer u koju god dionicu se uložilo ostvario se zavidan prinos. O dionicama se pričalo u dućanima i tramvajima, svatko je bio ulagač. Inicijalne javne ponude Ine i HT-a potaknule su ulagačku euforiju kod građana. Dva mjeseca prije kraja Šukerova prvog mandata, CROBEX se popeo na rekordnih 5392 boda. No u drugom mandatu Vlade Ive Sanadera, razloga za veselje bilo je sve manje. Kada je tržište dosegnulo maksimum, kriza zahvaća SAD. Puca nekretninski balon koji je uništio Wall Street. Kada je, tada najveća američka investicijska banka Lehman Brothers, 15. rujna 2008. proglasila bankrot, nastao je kolaps na američkom, što se prelilo i na svjetska tržišta.

Na hrvatskom su se počele osjećati posljedice, ulagači su krenuli masovno prodavati dionice. No tada nitko nije mogao zamisliti koliki će biti razmjer krize, čak ni Šuker koji je 2008. uvjeravao kako krize u Hrvatskoj nema. Dvije godine kasnije, CROBEX pada na razine s početka njegova mandata, sve što se zaradilo na ZSE gotovo se istopilo. Istodobno, počelo je usklađivanje sa direktivama EU što je stvorilo dodatni pritisak. Tako je Šuker postao ministar za čijeg je mandata indeks CROBEX imao najveći rast (+336%), ali i najveći pad (-60%). Kada bi se ta 'anomalija' anulirala, CROBEX je u Šukerovo vrijeme porastao ukupno gotovo 76 posto. Tržište se 2010. ipak stabiliziralo i počelo se oporavljati, no igrači su nestali. Recesija je zahvatila gospodarstvo, građani su ostajali bez posla, sve je stalo. Pesimizam je mnoge spriječio da se vrate na ZSE. Ono malo novca što im je ostalo, radije deponiraju u bankama jer je sigurnije. U toj letargiji sredinom 2010. dolazi i do političkih promjena. Premijer Sanader daje ostavku, a Jadranka Kosor preuzima njegovo mjesto i mijenja suradnike. Šuker odlazi krajem prosinca kada je CROBEX bio na razini od 2089 bodova, ponajviše zahvaljujući dionici Ine, odnosno borbi Mola i mirovinskih fondova za Inu. Njegovo mjesto zauzima Martina Dalić, a na početku mandata u prvom kvartalu 2011. situacija na tržištu bila je optimistična. No Hanfina blokada trgovanja dionicom Ine te povlačenje stranih ulagača tijekom ljeta zbog krize u Europi, na tržište su vratili pesimizam. Vlast se sada promijenila, Kukuriku koalicija je preuzela vodstvo. Ono što ulagači od njih očekuju je da iskoriste tržište kapitala za svoje projekte.