Nakon zakonskih promjena u ovoj godini zbog kojih se počelo špekulirati o masovnom egzodusu dionica za Zagrebačke burze, još uvijek nema nikakvih naznaka o većem odlascima sa burze. Upravo suprotno. Iako je ove godine promet na domaćoj burzi pao čak 70 posto, domaće kompanije počele su razmišljati i o ulascima u višu kotaciju. Nedavno smo svjedočili uvrštenju Pretrokemije u trenutno najvišu kotaciju domaće burze - Službeno tržište, jer je Prime Market još uvijek neaktivan. Isto tako, ima naznaka novim ulascima u "klub" 17 najelitnijih dionica Zagrebačke burze. Naime, kontaktirli smo one tvrtke čije vrijednosnice se nalaze na Redovnom tržištu, a imaju najveću tržišnu kapitalizaciju. Jedna od njih je i Janaf.

Tržišna orijentacija
Jadranski naftovod želi svoje dionice uvrstiti na Službeno tržište domaćeg tržišta kapitala. "Janaf je zainteresiran da bude uvršten u višu kotaciju iz više razloga. Naime, Janaf je tržišno orijentirana tvrtka s posebnom društvenom odgovornošću, te sve svoje transakcije i poslovne odluke prezentira svojim dioničarima. Smatramo da uvrštenje u višu kotaciju doprinosi, uz izvrsne financijske pokazatelje, boljem pozicioniranju kompanije", poručili su iz Janafa.

Interes ulagača
No, "problem" kod Janafa jest što je 50,5 posto dionica u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 14,5 posto drži Vlada RH preko Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom, 5,8 posto pak drži Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju (DAB). Znači, od ukupno izdanih 742.846 dionica, u državnom vlasništvu je 526.260, odnosno 70,8 posto. Na pitanje bi li njihovi dioničari bili zadovoljniji kada bi dionice bile uvrštene u višu kotaciju, iz Janafa poručuju svakako da bi to svakako bio slučaj. "Naravno da bi naši dioničari bili zadovoljni listanjem u višoj kotaciji iz razloga što bi to doprinijelo porastu cijene dionica, porastu ugleda društva, ali i olakšalo bi financiranje velikih Janaf-ovih projekata. Naravno, može se pretpostaviti da bi došlo i do porasta vrijednosti dionica", nadaju se u Janafu. Te nade bi se čak i ostvarile kada bi Janaf, po uzoru na HT, napravio javnu ponudu dionica. Na taj način, dionice ove kompanije postale bi zanimljivije, pa čak i tražene jer razgovarajući sa nekim investitorima na domaćem tržištu kapitala postoji interes za tim dionicama. Iako je Janaf jedina kompanija koja je javno iskazala interes za ulaskom u višu kotaciju Zagrebačke burze, ostale kompanije koje smo kontaktirali ističu kako bi bilo u interesu tržišta da u Službenom tržištu ima više izdavatelja. Tako iz Luke Rijeka ističu kako "bi bilo dobro da je više dionica uvršteno u Službenu kotaciju ZSE". S njima se slažu i u Janafu.

Kriteriji za odluku
"Eventualno povećanje broja dionica u Službenoj kotaciji ZSE dodatno bi ohrabrilo institucionalne i druge investitore, a istovremeno ne bi ugrozila dominaciju većinskog vlasnika", poručuju iz Uprave Janafa. No, s druge pak strane, iz Ericsson Nikole Tesle poručuju da zapravo nije važno na kojem je tržištu određena dionica izlistana. "Transparentnost kompanije te objektivan način informiranja dioničara i drugih interesnih skupina jedan je od glavnih kriterija koji investitori uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka o ulaganju u dionice. Budući da svi sudionici tržišta kapitala mogu slobodno ulagati u dionice koje kotiraju na Službenom i Redovitom tržištu, smatramo da je za daljnji razvoj hrvatskog tržišta kapitala prije svega bitno da kompanije primjenjuju najviše standarde u izvještavanju o svom poslovanju", poručuju iz kompanije u čijoj vlasničkoj strukturi se nalaze sva četiri obvezna mirovinska fonda. Bez obzira na vlasničku strukturu, ali i činjenicu da se ovom dionicom nerjetko trguje više nego onima iz Službenog tržišta, dionice Eriscssona ostaju na Redovnom tržištu. "Kompanija Ericsson Nikola Tesla je zadovoljna svojom trenutnom pozicijom na tržištu kapitala i ne razmatra mogućnost delistanja svojih dionica s redovnog tržišta Zagrebačke burze. I dalje ćemo promatrati razvoj događanja na tržištu te sukladno tome reagirati. Iz Riviere Poreč kažu kako uvrštenost u pojedinu kotaciju ne definira cijenu dionice. "Tome najviše doprinose rezultati i razvoj pojedine kompanije, a naravno u konačnici i prisutnost investitora na tržištu i njihova spremnost za ulaganje", kažu iz Uprave i dodaju kako još uvijek ne razmišljaju o delistingu sa burze.

Iako su već neke kompanije u posljednjih mjesec dana tražile delisting, a riječ je o HUP Zagrebu i Valamar Grupi, na Redovnom tržištu i dalje ostaju one sa najvećom tržišnom kapitalizacijom - Zagrebačka banka (Zaba) i Privredna banka Zagreb (PBZ). “Zagrebačka banka nema namjeru mijenjati kotaciju dionice niti istu delistirati”, poručuju iz Zabe, dok iz PBZ-a poručuju kako “nemaju planova za promjene u kotaciji”. Što se tiče vlasničke strukture tih dviju banaka, u većinskom vlasništvu nalaze se talijanske banke UniCredit, odnosno Intesa SanPaolo. Tako da je njihov free float izuzetno nizak. Tako Zaba ima četiri posto slobodnih dionica, dok PBZ ima tri posto.Treća banka na Redovnom tržištu, Erste&Steiermärkische Bank je po sili zakona, kao i ostala društva koja su se dotad nalazila u kotaciji za Javna dionička društva (JDD), uvrštena na Redovno tržište. No, bez obzira na “prisilno” uvrštenje, nemeju planova za odlazak u višu kotaciju. Kako nam kažu, sve svoje obveze prema burzi i ulagačima pravovremeno izvršavaju te “javnost izvještavaju o svim drugim značajnim okolnostima, uključujući i one okolnosti za koje i nije obvezna to napraviti prema Pravilima burze”. “S obzirom na navedenu činjenicu, listanje u višoj kotaciji ne bi prouzročilo značajnije promjene prema dioničarima”, poručuju iz te Banke.

Skup SKDD
Uz troškove listinga na Zagrebačkoj burzi od 10.000 kuna, Ericsson Nikola Tesla ima velike troškove prema Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. "Troškovi SKDD-a su značajno viši. Prosječna cijena koja se odnosi na održavanje računa i pohranu vlasničkih vrijednosnih papira iznosi otprilike 23.500 kuna mjesečno plus troškovi isplate dividende koji su iznosili preko 100.000 kuna. Znači ukupno oko 390 tisuća kuna godišnje. Smatramo da se radi o značajnom trošku za kompaniju", upozoravaju iz Ericssona. Isto tako, i Luka Rijeka ima visoke troškove prema SKDD-u, no nisu toliko visoku kao Ericssonu. "Naknade prema SKDD-u variraju ovisno od količine i zadnje cijene prodatih dionica tijekom dana, tako da je za proteklih osam mjeseci iznosila u prosjeku 17.373,73 kune mesečno, odnosno ukupno 138.989,82 kune", kažu iz te tvrtke. Koliko će kompanija do kraja godine tražiti ukiranje uvrštenja, nemoguće je procjeniti. Ono što je važno naglasiti jer činjenica da ulagači pozdravljaju ulazak svake kompanije u Službeno tržište Zagrebačke burze. Kako kažu analitičari, tvrtke na taj način signaliziraju da su spremne na maksimalnu transparentnost poslovanja.

Izdvojeno
Mali free float
Dvije najveće domaće banke, Zaba i PBZ, nemaju planova za promjene u kotaciji. S obzirom na vlasničku strukturu njihov free float izuzetno je nizak. Tako Zaba ima četiri posto slobodnih dionica, dok PBZ ima tri posto.