Na posljedice revizije hrvatskoga kreditnog rejtinga kod agencije Standard&Poors (S&P) nije trebalo dugo čekati. Zbog snižavanja kreditnog rejtinga na BBB-, hrvatskoj je vladi poskupjelo zaduživanje. Rejting je snižen 21.prosinca, a već za Badnjak zabilježeno je blago širenje spreada na hrvatske euroobveznice.

Prema podacima Raiffeisen banke, prvog radnog dana u 2011. spread iznad mjerila na euroobveznicu koja dospijeva 2019. godine iznosio je 298 baznih bodova, 16 bodova više nego 23. prosinca. Nešto manjih 15 baznih bodova raširio se na euroobveznicu koja dospijeva 2020. i trenutačno iznosi 288 bodova. To konkretno znači da investitori sada traže 2,88 posto dodatnog prinosa na tu hrvatsku obveznicu u odnosu na njemačke državne obveznice koje se uzimaju kao mjerilo.

Prema Bloombergovim podacima, spread na desetogodišnju njemačku obveznicu u ponedjeljak prijepodne iznosio je 2,9 posto, pa hrvatske obveznice investitorima trenutačno donose 5,8 posto prinosa. U Raiffeisen banci ne dvoje da je blago širenje spreada posljedica snižavanja rejtinga. Spread reagira, ali još uvijek ne održava pravo fiskalno stanje u Hrvatskoj. Očekujem da će se stabilizirati na sadašnjim razinama, ali treba vidjeti što će se dogoditi kada Vlada početkom godine izađe na financijsko tržište radi refinanciranja 750 milijuna eura po obveznici koja dospijeva ove godine, kazala je direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević.

Prema njezinu mišljenju, širenje spreada je vrlo blago, pa nema razloga za paniku, ali samo pod uvjetom da se što prije krene u ozbiljno pospremanje javnih financija. Zakon o fiskalnoj odgovornosti prvi je pozitivan korak u tom smjeru. Međutim, proračunski manjak ove bi godine mogao doseći 6,3 posto, što je daleko više od kriterija eurozone, kazala je Zrinka Živković Matijević. Dodaje da Vlada mora biti svjesna potencijalne opasnosti koja leži u izdanim državnim jamstvima, a tu su i troškovi reformi. Sljedeće snižavanje rejtinga, ako do njega dođe, bilo bi kobno, smatra Zrinka Živković Matijević.

Što bi se dogodilo kada bi se i ostale dvije agencije – Moody's i Fitch - povele za primjerom S&P-a i snizile hrvatski rejting, pojasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. Ako i ostale rejting-agencije promijene rejting, doći će do daljnjeg povećanja financijskih rashoda, odnosno troškova servisiranja javnog duga. Već je u ovogodišnjem proračunu predviđeno da financijski rashodi porastu za više od 17 posto. Kada rashodi rastu, to dodatno nepovoljno utječe na strukturu javne potrošnje, i to ne samo za ovogodišnji proračun nego i dugoročno, kazao je Šantić.

Šantić: Očekivana reakcija tržišta
Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da je širenje spreada na hrvatske euroobveznice očekivana reakcija tržišta na snižavanje rejtinga. No, Šantić dodaje i utjecaj trenutačne dužničke krize u eurozoni koja ne utječe nepovoljno samo na periferne članice nego i na države tzv. Emerging Europe, u koju spada i Hrvatska. Iako je riječ o vrlo blagom širenju spreada, za sada bez značajnijeg utjecaja, to je ipak upozorenje da je krajnje vrijeme za fiskalnu prilagodbu, ističe Šantić.