Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora priliku za rast domaćeg tržišta kapitala vidi u potencijalnim preuzimanjima u regiji, zbog čega glavnina njih očekuje rast vrijednosti CROBEX-a u sljedeća tri mjeseca. Ispitanici su također iskazali blagi bullish stav prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca.

Investitori i dalje vide potencijalna preuzimanja u regiji kao najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u kratkom roku (sljedeća 3 mjeseca), dok se kao najveći negativan utjecaj u dugom i kratkom roku navode rezultati kompanija, umjesto dosad očekivane slabe likvidnosti tržišta.

Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na povlaštene dionice Adrisa d.d. (ADRS-P-A), Arenaturista (ARNT-R-A), Valamar Adria Holdinga d.d. (KORF-R-A), Leda d.d. (LEDO-R-A), te ovaj put i Podravke d.d. (PODR-R-A).

Ingra d.d. (INGR-R-A) je i dalje dionica kod koje u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment, pri čemu je ovaj put izdvojen i negativan stav prema dionicama Dalekovoda d.d. (DLKV-R-A).

Investitori i dalje smatraju da će najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedeća tri mjeseca imati potencijalna preuzimanja u regiji (41% ispitanika) te njih 24% očekuje pozitivan utjecaj od poboljšanja likvidnosti tržišta. Preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe je još uvijek najaktualnija tema na domaćem tržištu. Rast cijena redovnih i povlaštenih dionica Croatia osiguranja i Adris Grupe je vjerojatno ulilo dodatni optimizam kod ulagača.

U periodu od godine dana 35% ispitanika (njih 6 od ukupno 17) očekuje da će rast BDP-a najpozitivnije utjecati na tržište, dok njih 24% smatra da će to bitit povećanje limita za ulaganja mirovinskih fondova na 20% udjela u kapitalu te pravne osobe.

Glavnina ispitanika vidi rezultate kompanija kao ključni negativan utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca te u roku od godinu dana (29%, odnosno 41% ispitanika). Ipak, u dugom roku se očekuje da će daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti također imati značajan negativan utjecaj na tržište kapitala (41% ispitanika). Zbog trenda razduživanja korporativnog sektora, kao i sektora kućanstava, ovo je i više nego izgledan scenarij uzmemo li u obzir vjerojatnost dodatnog pada BDP-a u 2014. godini.

Mišljenje ispitanika o kretanju hrvatskog BDP-a za 2014. godinu i dalje je negativno orijentirano, kakvo je u biti bilo i u prošlom kvartalu. Ipak, investitori su sada ravnomjerno podijeljeni na pad između 1% i 0,5% (što 47% ispitanika smatra vjerojatnim scenarijem) te na pad između 0,5% i 0% (također 47% ispitanika). Ispitanici se ipak slažu da bi ovogodišnji pad BDP-a trebao biti manji od prošlogodišnjih -1%, prvenstveno zbog oporavka izvoza. Istaknuli bismo da bi zbog kišovitog lipnja i slabijeg dolazaka turista (pad od 15% u svibnju YoY) vrlo lako moglo doći do promjene sentimenta u trećem kvartalu.

Kada je riječ o vrednovanju hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka (njih 47%) smatra da je hrvatsko dioničko tržište fer vrednovano, što je ipak vrlo blago smanjenje optimizma u usporedbi s prethodnim kvartalom (tada je 50% ispitanika smatralo da je tržište fer vrednovano). Zanimljivo je da samo 5% manje ispitanika smatra kako je tžište podcijenjeno, vjerojatno zbog niske likvidnosti na koje upućuju i P/E omjeri. Samo 12% ispitaika drži da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.

Gledano prema različitim klasama imovine, među hrvatskim investitorima za nadolazeći kvartal trenutačno prevladava neutralni stav (od 38% do 59%). Iznimku čine jedino tržišta u razvoju prema kojima su investitori dominantno bullish (čak 59%) - uzrok ovakvog sentimenta mogao bi se potražiti u početku taperinga koji bi posebno mogao pogoditi upravo tržišta u razvoju. Gledajući državne obveznice, investitori su gotovo ravnomjerno rapoređeni između bullish i neutralnog stava u pogledu na kunske obveznice (41% prema 47%), dok su prema obveznicama s valutnim klauzulama pretežito neutral (47%, također 29% bullish, 24 bearish).

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca investitori su neutralni prema novcu (53%) i prema trezorskim zapisima (47%), dok gotovo podjednak udio ima bearish očekivanja za trezorske zapise. Vjerojatno je eksplozija kratkoročnog državnog duga zabilježena od početka godine, a uvjetovana iznimnim viškom likvidnosti u sustavu, oblikovala očekivanja ispitanika.

Rezultati očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta pokazuju neutralan stav investitora (većinom se kreće između 38% i 50%). Izuzmemo li ovaj stav, investitori su pretežito bearish na njemačke državne obveznice s dospijećem do 30 godina (44%, dok je 38% neutral).

Početkom godine uočili smo pad cijene desetogodišnjeg bunda i polagani rast cijena na obveznicama tržišta u razvoju. Zemlje periferije eurozone (poput Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije ...) ovaj su trend iskoristile da bi po povoljnijoj cijeni plasirale eurobondove. U eurozoni su moguće dodatne mjere ekspanzivne monetarne politike, pogotovo ukoliko dođe do pada viška likvidnosti i rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu. Iznimno dobru likvidnost u drugom su kvartalu iskoristile zemlje poput Grčke, Crne Gore i Hrvatske kako bi po vrlo povoljnim prinosima plasirale svoje eurobondove.

Sentiment investitora ponovno se promijenio prema dvama najzastupljenijim instrumentima vezanim za robe - nafti i zlatu. U drugom kvartalu 2014. godine 53% ispitanika pokazalo je neutral stav prema zlatu (u prvom kvartalu 43% ispitanika očekivalo je rast cijene zlata, vjerojatno zbog političko-vojne krize u Ukrajini), dok je 59% bilo bullish prema nafti.

Vjerojatno najznačajniji pokretač cijene nafte u posljednjem kvartalu bila je vojna kriza u Iraku uzrokovana religijsko-političkom frakcijom ISIL koja je polagano preuzimala kontrolu nad Irakom, jačajući utjecaj i nad područjima bogatim naftom. U posljednjih nekoliko godina fracking metoda znatno je povećala američku proizvodnju nafte te je u prosincu prošle godine SAD dostigao proizvodnju od 8 milijuna barela sirove nafte dnevno, što je najviša razina od 1988. godine. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da će do 2015. godine SAD postati najveći svjetski proizvođač sirove nafte, a prije toga postići će i energetsku samostalnost. Fracking metoda stabilizirala je cijene nafte na svjetskom tržištu, ali budući da u Europskoj uniji još uvijek postoje pravne prepreke upotrebi ove metode, investitori u reprezentativnom uzorku ne vide dovoljno razloga da budu dominantno bearish na naftu.

Približno jednak postotak ispitanika u sljedeća tri mjeseca očekuje rast, odnosno stabilnu razinu vrijednosti CROBEX-a. Za razliku od hrvatskog tržišta dionica prevladava pozitivan stav prema kretanju američkog indeksa S&P500, dok nije jasno iskazano očekivanje vezano uz kretanje njemačkog dioničkog indeksa DAX.

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a za sljedećih mjesec dana, opet prevladava neutralan stav. Kod 5 od 25 izdavatelja Zagrebačke burze iskazan je očekivani rast cijene dionice, dok za 2 dionice prevladava negativan sentiment investitora.

Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na povlaštene dionice Adrisa d.d. (ADRS-P-A), Arenaturista (ARNT-R-A), Valamar Adria Holdinga d.d. (KORF-R-A), Leda d.d. (LEDO-R-A), te ovaj puta i Podravke d.d. (PODR-R-A).

Ingra d.d. (INGR-R-A) je i dalje dionica kod koje u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment, pri čemu je ovaj put izdvojen i negativan stav prema dionicama Dalekovoda d.d. (DLKV-R-A). Dalekovod d.d. je završio predstečajnu nagodbu te je izdao nove redovne dionice od oznakom DLKV-R-B, no njima još nije omogućeno trgovanje na Zagrebačkoj burzi.

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima, bullish sentiment je prisutan kod tek dva od devet sektora (sektor tehnologije i energije), dok kod preostalih sektora prevladava neutralan stav.

Glavnina ispitanika očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama između 7,52 i 7,57 (njih 47%), dok manji dio investitora (njih 35%) smatra da bi tečaj mogao doseći razinu 7,57-7,62. Povijesno gledano mjeseci na koje se odnose projekcije i očekivanja predstavljaju vrhunac turističke sezone, dakle razdoblje iznimnih deviznih priljeva (prvenstveno eura jer dominiraju turisti iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije). Ipak, kišovito vrijeme početkom drugog kvartala dovelo je vjerojatno do slabijeg broja dolazaka turista i konzekventno manjeg priljeva deviza. Ovi trendovi vidljivi su na očekivanjima investitora - to objašnjava zašto cca trećina investitora smatra da bi se tečaj mogao približiti granici od 7,62.

Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,33 do 1,36 (njih 65%), dok tek manji dio njih (29%) očekuje da bi tečaj mogao ojačati na razinu između 1,36 i 1,39.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći broj ispitanika vidi tečaj na razinama između 1,20 i 1,22 (76%).