Porez na kapitalnu dobit samo je jedna od kategorija porezne reforme o kojoj se u hrvatskoj javnosti s vremena na vrijeme javno spekulira. Na uvođenje poreza na kapitalnu dobit ljetos je podsjetio i predsjednik Ivo Josipović, koji je izjavio kako bi trebalo uvesti taj porez, ali tako da se ne ugroze investicije.

Hrvatska investicijska zajednica pak slaže se da sada nije vrijeme za uvođenje poreza na kapitalnu dobit. Naime niska likvidnost na burzi i niske cijene dionica nisu pravo vrijeme za oporezivanje dobitaka.

"Naše tržište kapitala još je uvijek u ranoj fazi razvoja i jedan pozitivan porezni tretman je jedan od elemenata njegova razvoja. Politika neoporezivanja kapitalnih dobitaka trebala bi biti nastavljena", rekao je za Business.hr Žarko Buzuk, portfeljni menadžer u OTP Investu.

Tvrdi da bi uvođenje poreza obeshrabrilo male ulagače koji se nisu vratili na burzu. Kad bi se porez i uveo, tvrdi Buzuk, Vlada bi trebala uvesti diferencirane stope tako da ulaganja do godinu dana budu opterećena većom stopom nego ona na duže vrijeme kako bi se stimuliralo ulaganje na duže staze.

"Ova druga stopa za dugoročne ulagače ne bi trebala biti veća od 15 posto, no ponavljam da bi to trebalo razmatrati tek onda kada tržište bude puno razvijenije i likvidnije nego što je sada", zaključio je Buzuk.

Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević kazala je kako uvođenje poreza djeluje nepovoljno na tržište kapitala zbog manje atraktivnosti ulaganja i potencijalno manje dobiti te smanjuje raspoloživa sredstva za investiranje. "Ipak, na odluku o tome investirati ili ne utječe niz čimbenika, a ne isključivo porezno opterećenje", zaključila je.

Marko Bešlić, direktor investicijskog bankarstva u Hypo Alpe-Adria banci, kazao je za Business.hr kako uvođenje poreza na dobit u ovim vremenima ne bi proizvelo puno fiskalnog učinka. Naime, objašnjava Bešlić, samo uvođenje poreza u ovim trenucima, kad je dobiti malo, zbog prilagodbe bi moglo napraviti više troška umjesto dobitka.

"Neminovno je da će taj porez biti uveden prije ili kasnije, no zna se da on ne potiče investiranje te da ne djeluje poticajno na isplate dividendi kompanija. Mislim da bi ga bolje bilo uvesti u trenucima stabilnog rasta na tržištu kapitala, a ne sada u uvjetima malih volumena i volatilnosti", tvrdi taj financijaš.

Što se stopa oporezivanja tiče, Bešlić kaže da stope poreza na kapitalnu dobit ne bi smjele biti više od stopa oporezivanja kamata na štednju, jer bi svima u interesu trebalo biti da se potiče transparentno ulaganje poput burzovnog, koje je, za razliku od štednje u banci, ipak i svojevrsni poduzetnički pothvat koji nosi određeni rizik.

Da porez na dividendu nije fiskalno značajan smatra i Marija Zuber, savjetnica pri Hrvatskoj zajednici računovođa i financijskih djelatnika. Ona je na XX. konferenciji Zagrebačke burze ustvrdila da je u Hrvatskoj privlačnije biti obveznik poreza na dobit, a ne na dohodak, zbog mnogo veće stope oporezivanja.

Na to se nadovezala ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazavši da neujednačena najviša stopa poreza na dobit i dohodak nije argument da se uvodi porez na dividendu. "Nema logike u tome da prihod od štednje bude potpuno porezno rasterećen, a poduzetnički pothvat ne bude", smatra Švaljek. Upozorava da se naš porezni sustav temelji na oporezivanju potrošnje.

Nitko još službeno ne raspolaže informacijom namjerava li država oporezivati kapitalnu dobit, zbog čega sugovornici Business.hr-a nisu htjeli spekulirati o mogućim stopama poreza. U Raiffeisenu samo napominju da je uobičajena praksa diferenciranja stopa ovisno o vremenskom horizontu, odnosno cilj poreza je destimulacija spekulativnih ulaganja ili naglog povlačenja kapitala.