Idući tjedan, točnije 16. siječnja, nastavljaju se pregovori dvaju strateških partnera u naftnoj kompaniji Ina - Vlade i MOL-a. Obje strane na sastanak će doći s čvrstim stavovima pa je teško očekivati da će se u ovom krugu postići dogovor. Ako dva partnera ne nađu zaključak, izgledna je međunarodna arbitraža. O pokretanju postupka odluku bi mogla donijeti Vlada, i to do kraja mjeseca kako ne bi došlo do zastare.

Vlada ne da rafinerije

Na siječanjske pregovore hrvatska strana predvođena ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom dolazi s čvrstim zahtjevima od kojih ne namjerava odustati. Neće pristati na gašenje rafinerija niti prepustiti cjelokupno upravljanje mađarskim partnerima. Vrdoljak inzistira da se Inom upravlja prema hrvatskom zakonu o trgovačkim društvima. Naime, MOL prikazuje Inin rezultat u konsolidiranoj dobiti u ukupnom iznosu, koji mu nosi oko 40 posto rezultata, kao da posjeduje 100 posto hrvatske tvrtke pa će MOL teško pristati na zahtjev da prekine s takvom praksom zbog svojih dioničara. Koliko mu je Ina važna za performanse na tržištu kapitala, pokazuje i podatak da su od zaoštravanja odnosa između partnera MOL-ove dionice na mađarskoj burzi izgubile više od 20 posto vrijednosti.

Teško će doći i do dogovora o rafinerijama koje MOL želi gasiti, a hrvatska strana inzistira na njihovu razvoju i ulaganjima. Suprotstavljenost stavova i nepopustljivost dovodi do zaključka da je arbitraža neizbježna. Osim problema rafinerija i upravljanja, na arbitražu će doći i najspornija točka, a to je tužba protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u kojoj se tvrdi da je MOL do kontrolnog paketa u Ini došao mitom. Ako se ta tužba dokaže, dioničarski ugovor o kupoprodaji Ine mora biti raskinut jer ugovor sklopljen na temelju kriminalnih aktivnosti po međunarodnom pravu nije valjan. Da će arbitraže biti, misli i naftni stručnjak Jasminko Umićević.

- Ne vjerujem da će MOL prihvatiti hrvatske uvjete, a ako ih ne prihvati, ne ostaje drugog izbora osim arbitraže. Hrvatska ima dobru poziciju u tom procesu i vjerujem da ćemo ga dobiti - komentirao je Umićević. Konzultant je uvjeren da je MOL u težoj poziciji od hrvatske strane pa kaže i da "glavinjaju" i podvaljuju spinove kako bi se naš tim uplašio, poput prijetnje prodajom dionica Ine trećoj ruskoj strani.

Iako se koplja lome oko načina upravljanja Inom, Umićević poseban naglasak stavlja na rafinerije u koje nije ulagano pa čak drži da hrvatska strana ima osnove i potraživati izgubljenu dobit.

Izgubljena dobit

Riječ je o milijardama kuna koje je Ina izgubila jer se u rafinerije Rijeku i Sisak nije uložio najavljeni novac pa je 2009., nakon što su Rusi iz Zarubežnjefta preuzeli rafineriju u Bosanskom Brodu, počela gubiti udjel na veleprodaji nafte. S osamdeset posto Ina je pala na manje od 50 posto tržišta nafte zbog konkurencije iz BIH, a Umićević za to drži odgovornima Mađare. Puno je zamjerki na način na koji su menadžeri iz MOL-a vodili hrvatsku naftnu kompaniju, ali ostaje činjenica da su hrvatski političari i njihov odnos prema državnoj imovini doveli do problema s kojima se Ina suočava danas. Zato je politika odgovorna i ovaj put razriješiti problem pa, ako nema drugog izlaza, onda je možda najbolje rješenje arbitraža, naročito kada je pokreće onaj koji je u boljoj pregovaračkoj poziciji.

MOL je na Večernjakov upit o arbitraži odgovorio da ne komentira glasine.

Za Mađarsku je Hernadi pitanje državnog interesa

Mađarska će štititi Mol, poruka je mađarskog premijera Viktora Orbana Hrvatskoj koja još traži izručenje Zsolta Hernadija, prvog čovjeka MOL-a, osumnjičenog da je podmitio Sanadera sa 10 milijuna eura kako bi MOL dobio upravljačka prava u Ini. Od tog stava, koji je Orban iznio još u listopadu, u Mađarskoj se ne odustaje jer spor Ina - MOL tretiraju kao državni interes. Zato bi međunarodna instancija u eventualnom razrješenju pitanja kako je došlo do privatizacije iz 2009. imala veću težinu.