Obveznice su kao klasa imovine atraktivne ponajprije zbog dvije osobine: generiranje prihoda i diverzifikacije. Imatelji obveznica prihode generiraju iz dva izvora:

Kupona - periodični prihod, od najčešće polugodišnjeg kupona, odnosno kamate
Kapitalna dobit - prinos ostvaren potencijalnim rastom cijene obveznice na tržištu.

Ukoliko se imatelj obveznice odluči držati obveznicu do dospijeća ostvarit će prihode od kupona te nominalni iznos po dospijeću, bez brige oko promjene cijene obveznice u međuvremenu. Ukoliko se odluči prodati obveznicu prije dospijeća može realizirati dobit ili gubitak ovisno o kretanju cijene obveznice na tržištu.

U ciklusu pada kamatnih stopa i pada prinosa obveznica, cijene obveznice će rasti. Obrnuto vrijedi u ciklusu rasta kamatnih stopa te rasta prinosa obveznica. Zašto je to tako? Pojednostavljeno rečeno, u ciklusu rasta kamatnih stopa kao posljedica rasta gospodarstva te inflatornih očekivanja, imatelji obveznica će zahtijevati više povrate na svoje investicije te će prinosi na obveznice rasti, a cijene padati.

Monetarne politike središnjih banaka

Nakon ciklusa ekspanzivne monetarne politike odnosno ciklusa niskih kamatnih stopa usmjerenih na poticanje rasta gospodarstva koji se bilježi rastom BDP-a, pad nezaposlenosti te rast inflacije, središnje banke pojedinih država započele su s restriktivnijom monetarnom politikom normalizacije (podizanja) referentnih kamatnjaka. Prije svega se ističe monetarna politika Fed-a (Sustav federalnih rezervi, SAD), koja je s podizanjima kamatnjaka počela krajem 2015. godine. Geografski bliže nama, osim u SAD-u, u procesu podizanja kamatnih stopa u Europi prva je počela Češka središnja banka (CNB), a pratila ju je Rumunjska središnja banka (NBR).

S obzirom na važnost eura za naš monetarni sustav, od interesa nam je djelovanje Europske središnje banke (ECB) koja je još uvijek u ciklusu ekspanzivne monetarne politike te provođenju programa kvantitativnog olakšanja (QE) otkupa obveznica. Prema zadnjim najavama u posljednjem kvartalu 2018. smanjuju se količine otkupa obveznica do kraja 2018. godine nakon čega se očekuje prestanak otkupa obveznica te i prvo vrlo maleno povećanje kamatnih stopa u drugoj polovici 2019. godine nakon kojeg se očekuje vrlo postepeno i maleno daljnje povećanje stopa.

Što se tiče Hrvatske narodne banke (HNB) u 2018. godini nastavila je s provođenjem ekspanzivne monetarne politike. Međutim, iako nema konkretnog nagovještaja kada će doći do porasta stopa, sve češće se u obraćanju članova HNB-a naglašava da niske kamatne stope neće trajati vječno.

Koncept reinvestiranja

Obveznički fondovi sve su češći odabir investitora u RH (vidi Graf 1.) te je razumljivo da se u kontekstu svega navedenog postavlja pitanje opravdanosti ulaganja u obveznice i obvezničke fondove u ciklusu postepenog rasta kamatnih stopa pri čemu (sve ostale stvari iste) dolazi do pada cijena obveznica.

Graf 1: Neto imovina obvezničkih fondova u RH

Pri tome treba uzeti u obzir dvije stvari. Prva je da obveznice prate isplate kamata, a isti isplaćeni kuponi koji sjedaju na račun Fonda mogu sa dalje reinvestirati u obveznice po višim prinosima. Osim toga, ako se imovina Fonda, u očekivanju rasta kamatnih stopa, počinje ulagati u obveznice sa kraćim vremenom do dospijeća taj portfelj je manje izložen padu cijena te se prihodi od dospjelih obveznica mogu u okruženju rastućih kamatnih stopa opet ulagati u obveznice s višim prinosima.

Upravljanje obvezničkim fondovima u periodu rasta kamatnih stopa

Drugim riječima, uz postupni i polagani rast kamatnih stopa, kakav očekujemo, aktivnim upravljanjem duracijom Fonda rast kamatnih stopa u srednjem roku ne bi trebala biti loša vijest za investitore. Obveznički fondovi imaju niz obveznica različitih dospijeća kupona te glavnica tijekom godine. Strategijom odabira duracije fonda, odabirom duljih ili kraćih obveznica te strukturiranjem dospijeća obveznica u portfelju usmjereni smo na aktivno upravljanje kreditnim rizikom fonda.

U periodu rasta kamatnih stopa na tržištu, fondovi mogu ostvariti niže prinose zbog pada cijena obveznica u portfelju, međutim zbog reinvestiranja po višim kamatnim stopama na dulji rok dolazi do rasta vrijednosti obvezničkih fondova pri čemu ističemo važnost ulaganja u dužem vremenskom periodu, preporučeno minimalno dvije godine.

Osim toga, u periodima porasta kamatnih stopa na tržištu pokazalo se da i dalje postoji potražnja za obveznicama, s obzirom da su se povijesno pokazale kao manje volatilna klasa imovine od dionica. Prilikom značajnih korekcija na dioničkim tržištima investitori imaju tendenciju ulaganja u manje volatilne instrumente pri čemu su obveznice čest odabir. Treba napomenuti i stalnu prisutnost potražnje za obveznicama od strane fondova, pri čemu su bitan faktor mirovinski fondovi uslijed trenda starenja stanovništva.

InterCapital Asset Management upravlja s obvezničkim i mješovitim fondovima:

InterCapital Bond obveznički fond

InterCapital Global Bond obveznički fond

InterCapital Dollar Bond obveznički fond

InterCapital Income Plus poseban fond

InterCapital Balanced mješoviti fond

Izvor: Silvija Ravlić Varga, InterCapital Asset Management d.o.o.