Mjesec listopad je slavljenički mjesec u društvu InterCapital Asset Management, budući da je 26.10. fond InterCapital Bond proslavio petnaesti, a fond InterCapital Income Plus treći rođendan. Povodom tih događaja prenosimo vam razgovor sa Silvijom Ravlić Varga, fond menadžericom koja upravlja spomenutim fondovima.

Koje su glavne značajke fondova InterCapital Bond i InterCapital Income Plus?

InterCapital Bond je najstariji i najveći fond kojim upravlja društvo InterCapital Asset Management. Radi se obvezničkom fondu koji je od početka svog rada, odnosno u 15 godina, ostvario pozitivan povrat na godišnjoj razini u svakoj godini. Karakterizira ga konzervativnost ulaganja, manja volatilnost te konzistentnost u ostvarivanju pozitivnih prinosa. Neto imovina fonda kontinuirano raste te je na kraju rujna iznosila 1,1 mlrd. HRK, što je 40% više u odnosu na početak godine. Fond i ove godine bilježi izvanredne rezultate. Na kraju rujna je ostvaren prinos u 2019. godini iznosio 9,12% za udjele klase B. Fokus ulaganja je primarno na državnim obveznicama, prije svega Republike Hrvatske te država SEE i CEE regije, kao i državnim obveznicama zemalja periferije Eurozone.

InterCapital Income Plus je poseban fond koji uz stabilnost obvezničkog dijela portfelja nudi i izloženost dioničkom tržištu do 20% NAV-a. Obveznička komponenta čini minimalno 80% neto imovine fonda, a investirana je pretežno u državne obveznice te u velikoj mjeri prati strategiju obvezničkog fonda InterCapital Bond. Dionički dio portfelja je diverzificiran između ulaganja koja prate indekse; američki S&P 500, njemački DAX i MSCI Emerging Markets, te ulaganja na regionalnim dioničkim tržištima. Dodavanjem dioničke komponente obvezničkom portfelju investitor preuzima nešto više rizika od investitora u obveznički fond, odnosno potencijalna volatilnost fonda je viša od volatilnosti fonda InterCapital Bond, ali zato taj dio portfelja nudi i potencijal ostvarivanja viših prinosa u odnosu na fond InterCapital Bond. Konkurentnost ovog fonda pokazala se i kroz rast neto imovine koja je na kraju rujna iznosila 119 mil. HRK, pri čemu je ostvareni prinos od početka 2019. godine iznosio 11,27% za udjele klase B.

Koja je trenutna investicijska strategija i kakva su očekivanja za 2020. godinu?

Neizvjesnost uslijed razvoja događaja vezano za trgovinski rat na relaciji Kina - SAD te izlazak Velike Britanije iz EU, odnosno Brexita, utjecala je na usporavanje globalne poslovne aktivnosti. Najutjecajnije centralne banke Fed i ECB su krajem 2018. godine uslijed znakova usporavanja gospodarstva te straha od recesije poticale gospodarstvo provođenjem ekspanzivne monetarne politike - spuštanjem kamatnih stopa i povećanjem likvidnosti u sustavu. Ovakvo okruženje pozitivno je u kontekstu tržišne izvedbe obveznica koje su uslijed pada kamatnih stopa i značajne potražnje bilježile rast cijena (pad prinosa) u 2019. godini. Projekcije rasta gospodarstava u 2020. godini na strani su usporavanja, pri čemu ne vidimo duboku recesiju, dok projekcije kretanja kamata ukazuju na daljnji pad i zadržavanje na niskim razinama. U skladu s navedenim očekivanjima obvezničke strategije u 2020. godini nastavak su strategija iz ove godine pri čemu zauzimamo nešto dulju duraciju te dalje diverzificiramo portfelj.

Fokus ulaganja ostao je na državnim obveznicama, prije svega obveznicama Republike Hrvatske čiju smo dobru izvedbu očekivali u proteklom periodu, a u čiji rast cijena uz kamatni prihod i dalje vjerujemo. Dizanjem rejtinga Republike Hrvatske iz kategorije „smeća" u investicijsku kategoriju zabilježen je značajan pad prinosa (rast cijena), ali i smanjenje spreadova, odnosno razlike u prinosima između obveznica Republike Hrvatske i usporedivih njemačkih državnih obveznica i državnih obveznica SAD-a. Suženje spreadova pokazatelj je poboljšanja kreditne kvalitete Republike Hrvatske, odnosno smanjenja rizika, a takav trend očekujemo i dalje. Još jedan val suženja spreadova obveznica Republike Hrvatske vidimo i s obzirom na proces aplikacije Hrvatske za ERM II i usvajanje eura kao službene valute, čime se smanjuje rizik povezan s valutom države.

Rastom imovine fonda univerzum ulaganja se povećava te se sve većim dijelom imovina diverzificira na ulaganja u državne obveznice CEE i SEE regije, ponajviše Češku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, kao i državne obveznice periferije Europe, prije svega Portugala i Španjolske. Svaka od navedenih država ima svoju investicijsku priču kao i potencijal ostvarivanja dodatnog prinosa za fond.

Na dioničkoj strani se prvenstveno vodimo principom diverzifikacije, pri čemu je u portfelju zastupljeno američko i njemačko tržište, tržišta u razvoju, kao i šira regija. Svaka od geografskih skupina ima svoje prednosti i rizike, a u kombinaciji čine diverzificirani globalni dionički portfelj. Ovakav pristup će biti posebno bitan u 2020. godini obzirom na neizvjesnosti u vidu usporavanja svjetskog gospodarstva, trgovinskog rata i izlaska Velike Britanije iz EU, budući da se na taj način umanjuje prevelika izloženost fonda potencijalno negativnim ishodima.

Koji će biti daljnji izazovi u upravljanju ovim fondovima?

Povijesno niski prinosi te nekonvencionalne mjere monetarne politike centralnih banaka realnost su koja nas okružuje, a trenutno ne vidimo da će se to uskoro promijeniti. Limitiranost svog utjecaja na gospodarstvo vide i same centralne banke koje ističu važnost fiskalne politike za gospodarski rast. Jedan od najvećih izazova upravljanja obvezničkim strategijama je svakako i ostvarivanje prinosa u okruženju niskih i negativnih kamatnih stopa. Prednost obveznica kao financijskog instrumenta je isplata kupona, međutim i kuponska kamatna stopa se s vremenom smanjuje, budući da se nove obveznice izdaju po sve nižim kuponskim stopama. Aktivnim trgovanjem u ovakvom okružju, kontinuiranim traženjem alternativa te diverzifikacijom portfelja i dalje ćemo se truditi ostvarivati konkurentne povrate za naše investitore.

Kod dioničkog dijela portfelja važno je brinuti o pravom tajmingu pojačavanja ili smanjivanja te klase imovine, ovisno o stadiju gospodarskog ciklusa i izgledima rasta u sljedećem razdoblju. Također, iako je geografska diverzifikacija ključna u strategiji upravljanja ovim fondom, davanje relativne prednosti nekoj od skupina zemalja može donijeti dodatan prinos, ali isto tako i stvara određen rizik. Kako bi se taj rizik umanjio, naš izazov je pomno pratiti tržišna kretanja, makroekonomske pokazatelje i same izdavatelje u koje fond ulaže.

Kojim investitorima je fond namijenjen?

InterCapital Bond je namijenjen svim investitorima (fizičkim i pravnim osobama) koji su u potrazi za konzervativnim ulaganjem. Većina klijenata je u fondu pronašla alternativu bankovnom depozitu i prepoznali su InterCapital Bond kao investiciju minimalnog rizika koja je u svim dosadašnjim godinama ostvarivala značajno bolje povrate od štednje.

InterCapital Income Plus je namijenjen onim investitorima koji su spremni prihvatiti malo viši rizik za potencijal dodatnog prinosa u usporedbi s isključivo obvezničkim portfeljem, odnosno ulaganjem u fond InterCapital Bond.