Ukidanje drugog mirovinskog stupa dugoročno bi rezultiralo većim javnim troškovima za mirovine, uz istovremeno niži standard umirovljenika, izjavio je u srijedu predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman na konferenciji "Mirovinska reforma, najvažnija reforma".

Na toj drugoj u nizu konferencija, koju je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala nakladnička kuća Hanza Media, Žigman je istaknuo da je mirovinska reforma najveća ekonomska reforma u novijoj hrvatskoj povijesti, traje već 20 godina, pri čemu je pokazala veliku otpornost, uživajući konsenzus "lijevih" i "desnih" vlada.

Apostrofirao je da je krajem kolovoza neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) iznosila oko 128 milijardi kuna, što je povećanje za gotovo devet milijardi kuna u odnosu na kraj 2020. godine. Pritom, jedna trećina se odnosi na uplate, a dvije trećine na prinose.

"Vidi se da su mirovinski fondovi ove, ali i prošle godine, imali dosta dobre rezultate", ustvrdio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Podsjetio je da je puno europskih zemalja pred 20-ak godina pokrenulo mirovinske reforme, a da su jedino Hrvatska i Bugarska uspjele održati postavljeni sustav, dok su druge zemlje, uslijed negativnih posljedica globalne financijske krize, provele značajne izmjene mirovinskih sustava.

Mađarska, Poljska i Slovačka tako su ukinule obvezni drugi stup, dok je većina ostalih zemalja srednje i istočne Europe smanjila stope izdvajanja.

Analiza Europske komisije o budućnosti mirovinskih sustava do 2070. godine pokazuje da bi trebalo doći do rasta jaza između mirovinskih izdataka i uplaćenih doprinosa u zemljama koje su ukinule drugi stup.

Pritom bi kod Hrvatske do 2030. trebao rasti udjel javnog troška za mirovine u ukupnom BDP-u, a nakon toga bi se trebao početi smanjivati. "Prema projekcijama EK, očekuje se kako će se troškovi mirovina iz prvog stupa smanjivati s obzirom na "sazrijevanje" drugog stupa i rast isplata mirovina temeljem kapitalizirane štednje, postupnog isteka isplata braniteljskih mirovina te očekivanog smanjenja invalidskih mirovina. Navedeno bi povećalo pokrivenost troškova prvog stupa s uplaćenim doprinosima", napisao je Žigman u prezentaciji.

S druge strane, projicira se rast jaza u prvom stupu za većinu zemalja koje su ukinule drugi stup ili smanjila izdvajanja u njega. Tako će kod njih, primjerice Mađarske i Slovačke, opterećenje za proračun s vremenom sve više rasti, a mirovine će padati, rekao je Žigman.

"Rezultati nedvojbeno pokazuju da ostanak u drugom stupu i kombinirana isplata mirovina iz prvog i drugog stupa sigurno doprinose boljem statusu umirovljenika i manjem javnom trošku za mirovine", istaknuo je Žigman, apostrofirajući da projekcije pokazuju da je drugi stup uspio projekt.

Dodatno je pojasnio da protek vremena može pokazati puni potencijal te reforme, s obzirom da sada u mirovinu odlaze oni koji su u drugom stupu štedjeli 20-ak godina, a za deset godina će ići oni koji su štedjeli 30 godina, pa će i iznosi na njihovim računima biti znatno veći.

Aladrović: Demografski izazov "gorući"

Žigman je rekao da postoji prostor za nadogradnju sustava kako bi mirovinski fondovi generirali što više prihoda, što je moguće povećanjem uplata u drugi stup, kao i alternativnim ulaganjima, primjerice u nekretnine, poduzeća ili fondove.

I ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je da će se u nadolazećim godinama sustav trebati dorađivati, pa tako i u smjeru relaksacije uvjeta, kako bi se i društvima za upravljanje omogućila kvalitetnija ulaganja, a koja bi naposljetku dovela i do većeg prosperiteta za članove fondova.

Dodatnim osnaživanjem i OMF-ova, kao i osnaživanjem i promocijom dobrovoljnih mirovinskih fondova, veći dio sustava trebao bi biti pomaknut ka individualnoj odgovornosti, poručio je Aladrović.

Kao primjer kompleksnosti mirovinskog sustava izdvojio je činjenicu da je prije oko 40 godina na jednog umirovljenika bilo četiri zaposlenika, dok je danas taj omjer 1-1,3.

"Tu se može vidjeti sav izazov demografskih trendova s kojima se suočava Hrvatska i sve ostale zemlje", izjavio je Aladrović, apostrofiravši demografski izazov kao "gorući" na razini cijele EU.

U kontekstu proteklih 18 mjeseci gospodarske krize, u budućem vremenu moći će se vidjeti koliki je zapravo utjecaj mirovinske reforme na ekonomska kretanja, ustvrdio je ministar, apostrofiravši oko 17-18 milijardi eura štednje u OMF-ovima.

Ta štednja predstavlja mogućnost za povećanje gospodarskog prosperiteta Hrvatske, ali i zalog za ispunjenje cilja adekvatnih mirovina, kao i održivosti mirovinskog sustava.

Grbavac: Rad i rezultate fondova promatrati u dužem roku

Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Damir Grbavac izjavio je da oko 130 milijardi kuna imovine OMF-ova predstavlja štednju više od dva milijuna članova, a ujedno čini i jednu trećinu hrvatskog BDP-a.

Kada se ocjenjuje rad mirovinskih fondova i njihovih upravitelja, Grbavac je rekao da bi to trebalo činiti u dugom roku, s obzirom da je horizont ulaganja tih fondova dugoročan. Također, smatra da se njihov rad ne bi trebao ocjenjivati na temelju pojedinačnih ulaganja, već rezultata ukupnog portfelja, napomenuvši i da dosadašnji ostvareni prinos od početka rada fondova prosječno iznosi nešto više od 3,6 posto.

"To je sasvim solidno i dosta visoko i u međunarodnim usporedbama", ustvrdio je Grbavac.