Američko ministarstvo financija procjenjuje da bi Sjedinjene Države već 1. lipnja mogle pasti u bankrot ako Kongres ne podigne gornju granicu duga, zbog čega je predsjednik Joe Biden odgodio posjet Australiji, a analitičari strahuju od recesije i ekonomske krize.

Koja je granica duga?

Washington redovito postavlja ograničenja saveznog zaduživanja. Trenutačno je gornja granica 31,4 bilijuna dolara, što je otprilike 120% godišnjeg ekonomskog outputa SAD-a. Dug je dosegao tu gornju granicu u siječnju, a Ministarstvo financija obustavilo je ulaganja u neke savezne mirovinske fondove, dok je nastavilo posuđivati od investitora.

Ministarstvo financija upozorilo je početkom svibnja da bi se moglo potpuno prestati zaduživati i početi se u plaćanju svojih obveza oslanjati isključivo na porezne primitke te da bi se to moglo dogoditi do 1. lipnja, iako je također napomenulo da bi taj datum, poznat kao "datum X", mogao nastupiti nekoliko tjedana kasnije .

Budući da Ministarstvo financija posuđuje blizu 20 centi za svaki dolar koji potroši, Washington bi u tom trenutku počeo propuštati isplate duga zajmodavcima, građanima ili obojima.

Ima li što zbog čega je gornja granica duga dobra stvar?

Malo zemalja ima zakone o gornjoj granici duga, a periodično ukidanje ograničenja zaduživanja u SAD-u omogućuje državi da plati izdatke koje je Kongres već odobrio.

Ministrica financija Janet Yellen i drugi politički stručnjaci pozvali su Washington da ukine ograničenje, jer ono predstavlja birokratski pečat na već donesenim odlukama.

Neki analitičari su predložili da Ministarstvo financija zaobiđe krizu kovanjem platinastog novčića vrijednog više bilijuna dolara i njegovim stavljanjem na vladin račun, što je ideja koju mnogi smatraju neobičnim trikom. Drugi tvrde da gornja granica duga sama po sebi krši Ustav SAD-a. Ali, ako bi se Bidenova administracija pozvala na taj argument, koji uključuje 14. amandman, uslijedilo bi pravno osporavanje.

Što bi se dogodilo ako SAD ne bi mogao posuđivati novac za plaćanje dugova?

To bi se odrazilo na globalna financijska tržišta, jer bi ulagači dovodili u pitanje vrijednost američkih obveznica koje se smatraju jednim od najsigurnijih ulaganja i služe kao temelj za izgradnju svjetskog financijskog sustava.

Ako bi vlada bila prisiljena propustiti isplate poput plaća vojnika ili naknada za socijalno osiguranje za starije osobe, gospodarstvo Sjedinjenih Država gotovo bi sigurno zapalo u recesiju. Ekonomisti smatraju da bi u tom slučaju milijuni Amerikanaca ostali bez posla. Ulagači su već izbjegavali neke američke dužničke vrijednosnice koje dospijevaju u srpnju i kolovozu, jer pokušavaju izbjeći dospijeće u vremenu u kojemu je rizik neplaćanja duga najveći.

Kako je došlo do ove situacije?

Republikanci, koji imaju tijesnu većinu od 222:213 glasova u Zastupničkom domu, krajem travnja usvojili su zakon kojim bi se povećala granica duga, ali i postavili sveobuhvatna smanjenja potrošnje tijekom sljedećeg desetljeća.

Prijedlog zakona nema šanse za odobrenje u Senatu SAD-a koji je pod kontrolom demokrata. Predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy želi da Biden pregovara o smanjenju potrošnje iako Bijela kuća inzistira na povećanju ograničenja duga bez ikakvih uvjeta.

Već viđeno?

Natezanja oko granice zaduživanja obilježja su američke politike desetljećima, a znatno su se zaoštrila nakon što su "fiskalni jastrebovi" 2010. godine došli na vlast u Republikanskoj stranci. U obračunu 2011. godine republikanci u Zastupničkom domu uspješno su iskoristili gornju granicu duga kako bi izvukli oštra ograničenja diskrecijske potrošnje od demokratskog predsjednika Baracka Obame.

Ograničenja potrošnje ostala su na snazi veći dio ostatka desetljeća, ali ta je epizoda uznemirila ulagače i dovela do povijesnog snižavanja kreditnog rejtinga SAD-a.