Visoke temperature i obilne padaline tokom ljeta naškodile su urodu žitarica u EU, procijenila je Europska komisija, upozorivši da će zbog vlage nešto veći dio proizvodnje biti slabije kvalitete.

Proljeće je donijelo općenito negativne uvjete za poljoprivredu, a ljeto se nadovezalo neuobičajeno visokim temperaturama u EU, uz toplinske valove u mnogim dijelovima Unije, konstatira Komisija..

Izraženije "temperaturne anomalije" zabilježene su u prvom redu u pojedinim dijelovima Iberijskog i Balkanskog poluotoka, na jugu Francuske i u Alpama, konstatira Komisija, dodajući da je temperatura u tim regijama bila i do četiri stupnja iznad prosjeka.

U Sloveniji, Hrvatskoj, na sjeveru Italije i na jugu Austrije nepovoljni uvjeti očitovali su se pak u jakim oborinama na koje su se nadovezali toplinski valovi. Sloveniju i Grčku poharale su i poplave, ističu.

Neuobičajeno snažne padaline u središnjoj Europi i Skandinaviji rezultirale su mokrim tlom, što je negativno utjecalo na poljoprivredne kulture, ali je osiguralo uvjete za oporavak travnjaka.

Lošija kvaliteta žitarica

Dugotrajno razdoblje vlage u vrijeme žetve negativno je utjecalo na kvalitetu žitarica pa će nešto veći dio proizvodnje biti pogodan samo za proizvodnju stočne hrane, upozoravaju u Komisiji.

Proizvodnja žitarica u sezoni 2023/2024. trebala bi porasti samo jedan posto, slabije no što se očekivalo na početku ljeta, i dosegnuti 268,5 milijuna tona

Proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na razini prošle sezone, a proizvodnja kukuruza porasti za 15 posto, s iznimno niske razine u 2022/2023. U odnosu na petogodišnji prosjek trebala bi biti manja za 13 posto.

I potrošnja žitarica trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone, ali bi u odnosu na prosjek trebala biti niža za 1,4 posto. Potrošnja u sektoru biogoriva trebala bi porasti 12 posto, a u sektoru stočne hrane trebala bi stagnirati zbog smanjene stočarske proizvodnje.

Uvoz žitarica bit će vjerojatno niži nego u rekordnoj sezoni 2022/2023., ali će se zadržati iznad prosjeka, procjenjuju u Komisiji.

Oporavak uljarica

Proizvodnja uljarica trebala bi se povećati za šest posto u odnosu na prošlu sezonu, na 33 milijuna tona, odražavajući oporavak proizvodnje soje, uz prognozirani skok od 20 posto, i suncokreta, za 14 posto, s jako niskih razina u 2022/2023.

U Komisiji ipak upozoravaju na kontinuirane probleme u proizvodnji suncokretovih sjemenki u glavnim proizvođačima Rumunjskoj i Bugarskoj, zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Proizvodnja uljane repice trebala bi se zadržati na razini sezone 2022/2023., unatoč blagom povećanju zasijane površine.

Uvoz suncokreta i uljane repice trebao bi se pak smanjiti za 29,5 odnosno za 15 posto s rekordne razine u prošloj sezoni zbog problema s dopremom iz Ukrajine i teškoća s upotrebom ukrajinskih kapaciteta za usitnjavanje.

Više šećera

Proizvodnja šećera trebala bi pak porasti za sedam posto, na 15,6 milijuna tona zahvaljujući očekivanom povećanju površine pod šećernom repom, boljem prinosu i potencijalnom povećanju sadržaja šećera, procjenjuju u Komisiji.

Uvoz bi se u takvim uvjetima trebao smanjiti, iako će i dalje biti iznad petogodišnjeg prosjeka zahvaljujući višim cijenama šećera u EU i veće dostupnosti onog iz Ukrajine.

Ukupna potrošnja u EU trebala bi biti otporna na visoke cijene i relativno stabilna u odnosu na prošlu sezonu, oslonjena na snažan izvoz slastica i ostalih proizvoda koji sadrže šećer i djelomičan oporavak potražnje u industriji, prognoziraju u Komisiji.