U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i njezinu Udruženju obnovljivih izvora energije procjenjuju da je trenutno na čekanju oko 40 projekata obnovljivih izvora energije (OIE), istaknuto je na panelu održanom u ponedjeljak u sklopu konferencije Bolja energija 24 sata, o financiranju i integraciji obnovljivih izvora energije.

Na panelu se pokušalo dati odgovore zašto projekti obnovljive energije stoje, koji dio sustava ne funkcionira te koji su izazovi i rješenja kod integracije tih projekata u postojeće elektroenergetske mreže, priopćeno je iz HGK.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac navela je da i kad imamo zakone, dio provedbenih akata nedostaje. Dodatna stvar je, kazala je, da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija, pa dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahtjeve koji usporavaju proces.

"Kada govorimo o izazovima financiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora financiranja ili nepovoljne uvjete za ulaganje. No, kod obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom - neizvjesnošću oko osnovnih troškova, poput cijene priključenja na mrežu koja nije donesena još od 2022. godine. Specifičan i dodatni problem koji investitorima otežava planiranje, osiguranje financiranja i realizaciju projekata jest neizvjesnost koja usporava razvoj cijelog sektora. Sve to skupa dovodi do toga da sustav stoji na mjestu", upozorila je Šćulac, koja već drugu godinu zaredom izdaje Position paper kojim upozorava kako neuređeni i nesigurni okvir narušava razvoj sektora obnovljivih izvora energije.

Tema panela bilo je i stanje elektroenergetske mreže, što se ne tiče samo obnovljivih izvora energije, već je to i pitanje sigurnosti opskrbe, gospodarskog razvoja i održivosti cijelog energetskog sektora, navode iz HGK. Šćulac je tako navela da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njezin kapacitet, starost i financiranje modernizacije. Trenutno je priključeno oko 4.000 MW OIE, dok ugovoreni kapaciteti premašuju 3.000 MW, čime je mreža već sada preopterećena.

Više od 50 posto prijenosne infrastrukture premašilo je svoj vijek trajanja, a Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa integraciju dodatnih 4.800 MW do 2033. godine. To zahtijeva hitna ulaganja, no prema NECP-u minimalno potrebnih 2,3 milijarde eura do 2030. godine daleko je od osiguranog. Iako HOPS i HEP ODS povećavaju svoja ulaganja, ona su još uvijek nedostatna u odnosu na stvarne potrebe, navde iz HGK.

"Da, postoje planovi za dodatne kapacitete i stabilnost mreže, ali realizacija dolazi prekasno. Dovest ćemo se u situaciju da čak i realizirani projekti neće moći proizvoditi energiju u punom kapacitetu", ističe Šćulac.

Potrebno je otvoriti prostor za fleksibilniju integraciju putem skladištenja energije, decentralizirane proizvodnje i prilagodbe mreže. "Nužne su promjene i kada govorimo o odnosima prema investitorima i prema vlastitoj elektroenergetskoj mreži. Daljnji rast sektora te smanjenje ovisnosti o uvozu energije nisu mogući ako to ne promijenimo", zaključuje Šćulac.