Utvrdi li se da je nešto u Ininom dioničarskom ugovoru između Republike Hrvatske i Mola bilo napravljeno protivno pravilima morala, struke i zdravog razuma, bit će revidirano, izjavio je za Business.hr Davor Štern, nekadašnji glavni direktor, a od prošlog tjedna i novoizabrani predsjednik Nadzornog odbora domaće naftne kompanije.

Štern u svom mandatu želi spriječiti bilo kakvu mogućnost da Ina u budućnosti bude dužnik državnog proračuna: „Ina može biti dužna negdje drugdje, ali novac koji je kao inkasator pokupila za državni proračun, ne može držati. Dosad je bila situacija kao da ste dali inkasatoru novac za TV pretplatu, a on ga je spremio u džep. Da to inkasator stvarno napravi, završio bi u zatvoru“.

Kako nam je rekao Štern, dobro će se pobrinuti za to da interes Hrvatske kao dioničara u Ini bude zaštićen, ali i razračunati s odgovornima za postojeće stanje u tvrtki.

„Prošlo je deset godina neuspješnog rada hrvatskog dijela Ine. Mislim kako je trenutak da se okrene nova stranica u radu kompanije, a to nije moguće sa starim ljudima“, poručio je Štern.

Ina je, tvrdi, u posljednjih deset godina, za što su odgovorni i hrvatski članovi njezine Uprave, dopustila osipanje i unazađivanje nekih od svojih najvažnijih tvrtki i djelatnosti, kao što su Naftaplin i Crosco, odnosno istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Mol dosad kao strateški partner, a kasnije i kao najveći pojedinačni vlasnik, nije pokazivao preveliki interes za razvijanje tog dijela poslovanja kompanije, a Štern smatra da će za uvjeravanje Mađara u nužnost takvog poteza dovoljna biti snaga argumenata.

„Svaka vertikalno integrirana naftna kompanija, a to su i Mol i Ina, mora za svaku tonu proizvedene nafte osigurati novu tonu novih rezervi, inače kompanija propada u svojoj biti“, kaže i ističe kako je to samo jedan od problema s kojima će se Hrvatska morati uhvatiti u koštac kao dioničar Ine.

Dodatni je problem rentabilnost benzinskih crpki. Za početak, smatra Štern, Ina više nije dovoljno zastupljena na glavnim prometnim pravcima u Hrvatskoj. Dok je nekad odgovarajuće pokrivala staru cestu između Rijeke i Zagreba, danas je to sporedna cesta, a Ina nema dovoljno benzinskih crpki uz nove autoceste. Drugi su problem benzinske crpke koje već dugo nisu rentabilne, poput onih na otocima. Štern predlaže da ih Ina dade u franšizu zaposlenicima, ali da ih i dalje opskrbljuje svojim derivatima tako da ne izgube opskrbu.

Javnost je dosad nekoliko puta slušala o tome kako je dovršetak modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku pred vratima. Štern upozorava kako se o tome zaista stalno priča, ali posao nikako da bude gotovo. No, tvrdi i kako je to uvijek proces u tijeku: „Čim završi jedan ciklus obnove, počinje drugi. To je dugotrajan i skup proces koji traži stalno praćenje tehnologija i potreba tržišta“.

Obje su rafinerije kapacitetom prevelike za Hrvatsku, procjenjuje, pogotovo kada u obzir uzmemo konkurentsku rafineriju u Bosanskom Brodu, koja kad počne raditi punim kapacitetom pokriva cijelo tržište BiH. Da je Sisak na vrijeme obnovljen, konkurencija ne bi imala prostora.

Dok u samoj Ini puno očekuju od prodora na mediteransko tržište modernizacijom rafinerije u Rijeci, nekadašnji direktor je oprezniji. Ina će svakako moći prodavati svoje derivate, ali pitanje je hoće li biti konkurentna.

„Mislim da se rafinerija Rijeka mora prije svega koncentrirati na slovensko tržište, gdje je potrošnja kao u Hrvatskoj, a vlastitu rafineriju nemaju“. No, za osiguravanje plasmana treba razmisliti i o vlasničkom povezivanju sa slovenskim Petrolom, predlaže Štern.

Dragičević mora otići
Kako ćete komunicirati s Tomislavom Dragičevićem nakon deset godina napetosti?

On mora otići. On je iz moralnih razloga trebao otići već prije, dobio je otpremninu i otpremljen je, ali se vratio natrag na veliku plaću u neku upravu koja ništa ne radi. Nije riječ samo o njemu. Nužno je preispitati rad cijele Uprave. Razrješnica je jedno, ali činjenice su drugo. Uloga cijelog hrvatskog dijela Uprave mora se preispitati.

Kako stojite sa sukobom interesa? Počinjete neke energetske projekte, neće li oni biti konkurentni Ini?

Nijedan energetski projekt na kojem radim nije konkurentan Ini. Radim na osnivanju jednog energetskog fonda, ali za alternativne energije, čime se Ina ne bavi. Već dvije godine ne surađujem ni sa jednom naftnom kompanijom.