NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 31.08.2012

Slinn: Što god bude s kreditnim rejtingom, s reformama morate ići dalje

S britanskim veleposlanikom Davidom Slinnom razgovarali smo u tjednu uoči posjeta gradonačelnika najvažnijeg globalnog središta financijske moći, londonskog Cityja (Lord Mayor of the City of London) Davida Woottona. Čini se da je taj posjet u redovima hrvatskih ministara kojima je resor gospodarstvo i financije izazvao prilično uzbuđenje. Budući da se radi o važnoj figuri u britanskoj ekonomiji, to i ne čudi. Zasad britanske kompanije nisu uključene u planirane velike projekte u Hrvatskoj, ali očito se interes i potencijal za to sada javlja jer Britanci smatraju da su, nakon niza domaćih projekata provedenih u sklopu priprema za Olimpijske igre u Londonu, oni mogući partneri hrvatskoj Vladi. Posao gradonačelnika Woottona je, tumači veleposlanik, da promovira Ujedinjeno Kraljevstvo, ali posebno londonski City i financijski sektor koji pridonosi 10 posto britanskom BDP-u. Kako gotovo svaka velika financijska institucija u svijetu ima ured u Cityju, jasno je da je njegov gradonačelnik poželjan gost, a veleposlanik Slinn naglašava kako pritom nikako nije slučajno da dolazi u godini koja prethodi hrvatskom ulasku u Europsku uniju.

Koji je cilj gradonačelnika Cityja, što ga zanima?
Dva su mu glavna cilja. Jedan je da objasni hrvatskim ministrima i poslovnim ljudima što City of London može učiniti da pomogne u razvoju. U Hrvatskoj se spominju važni infrastrukturni projekti i postoje šanse da se u njih na neki način uključi City, izravno ili neizravno. On dolazi kako bi objasnio što City može učiniti za hrvatsku ekonomiju, te također da ukaže da je Ujedinjeno Kraljevstvo dobro mjesto za biznis. Od hrvatskih će sugovornika nastojati saznati kako se razvija gospodarstvo. Očito je da ima problema, no Hrvatska u tome nije usamljena, i mi ih imamo također, a vaša Vlada poduzima mjere da postavi ekonomiju na bolje noge. Gradonačelnika zanima kako se napreduje s usvajanjem i primjenom tih Vladinih mjera, kao i detalji o glavnim projektima - Rijeka Gateway, LNG terminal, željeznice... jer su britanske kompanije oko toga pokazale ozbiljan interes. Zanimaju nas stoga vizije, rokovi, uvjeti... Napokon, on želi pomoći u pripremama za ulazak u EU jer nam je cilj da to bude uspješno, a dio toga je i ekonomski uspjeh. Oko priprema za strukturne fondove može iznijeti iskustva iz Cityja.

Kako doživljavate poslovnu klimu u Hrvatskoj? Milanovićeva Vlada je ponosna na ono što je napravila, ali se poduzetnici baš ne slažu.
Težak je zadatak doći na vlast u vrijeme u koje je došla ova Vlada, u vrijeme globalne krize, a suočena je i sa strukturnim izazovima koji postoje. Pretpostavljam da ne bismo trebali biti iznenađeni što je to dvoje došlo zajedno jer globalna ekonomska kriza otkriva slabosti. I mi u UK-u, kao i mnogi drugi, prolazimo kroz strukturne reforme, a to se ne može obaviti preko noći...

Imate li dojam da je Vlada fokusirana na reforme?
Kad god upalite TV ili otvorite novine na vijestima ministar Čačić, Linić ili pak premijer govore o nekoj novoj mjeri koju Vlada namjerava uvesti. Iskreno, i nemaju drugog izbora. Ekonomija mora biti konkurentna inače imate probleme na globalnom tržištu. Stekao sam dojam u razgovorima s ministrima Čačićem i Linićem da su iskusni ekonomski operativci i znaju kako funkcionira globalna ekonomija.

Mislite li da će dosad postignuto i najavljene mjere biti dovoljno uvjerljive i za agencije koje ocjenjuju kreditni rejting zemlje, da ga ne sruše?
Ne radim za te agencije, one će donijeti svoje mišljenje na osnovu dokaza koje će prikupiti, ali mogu reći da smo zadnjih dana vidjeli da Vlada pokazuje odlučnost da nastavi s reformama. Iskreno, što god rejting agencije odlučile, vjerojatno krajem idućeg mjeseca, reformski proces se mora nastaviti.

Kakvi su komentari britanskih kompanija koje dolaze u Hrvatsku ili istražuju teren?
Vidimo porast interesa britanskih kompanija prema Hrvatskoj, što je u izravnoj vezi sa skorim članstvom u EU. Za mnoge od njih ovo je novo tržište, ali gledaju i čekaju kako će se stvari razviti, čekat će i vijesti od gradonačelnika Cityja o najavljenim projektima. Hrvatska mora pokazati zašto je dobro mjesto u koje bi trebalo usmjeriti ulaganja. Isto je i s Ujedinjenim Kraljevstvom, nastojimo biti atraktivni ulagačima. Otkako sam ovdje razgovarao sam s nekoliko ministara u hrvatskoj Vladi te također s budućim veleposlanikom Hrvatske u Londonu o tome kako Hrvatska može poboljšati svoj imidž, o tome što je to brand Croatia. Sve veći broj Britanaca je bio u Hrvatskoj na odmoru, jako raste broj britanskih turista, sve veći broj Britanaca zna o Hrvatskoj i na druge načine, neki zbog dobrih vina koji polako ulaze na britansko tržište, neki zbog Luke Modrića... Ono što treba učiniti je da sve to spojimo i brendiramo Hrvatsku tako da kad, primjerice, britanska kompanija misli o Hrvatskoj može nabrojiti - to je nova članica EU, ima restrukturiranu ekonomiju, ima odlične mogućnosti u tom i tom sektoru. Britanske kompanije sada čekaju da vide što će se u Hrvatskoj događati u idućih šest do 18 mjeseci, čekaju da se učini privlačnom. Hrvatska ima za to jedinstvenu priliku jer je u fokusu pažnje Europske unije. Za nekoliko mjeseci ćemo, nadam se, organizirati seriju događaja koji će pokazati hrvatskom gospodarstvu što UK može ponuditi. Od urbane regeneracije, razvoja turizma, luka i marina, obnovljivih izvora energije, željeznica do JPP-a...

Mnogi od projekata koji se u Hrvatskoj spominju još su u početnoj fazi...
Postoji velik interes za njih. Činjenica je i da britanske kompanije mogu ponuditi konzultantske usluge za velike infrastrukturne projekte, oko dizajna, menadžmenta, biranja strateškog partnera, a tako se cijeli proces može ubrzati. Oko svega toga smo mi sada u UK-u imali velikog iskustva zbog priprema za Olimpijske igre i povezanih infrastrukturnih projekata.

Slažete li se da sada samo velike, javne investicije koje se najavljuju mogu pogurati rast ekonomije?
Vladini infrastrukturni projekti su važni, pogledajte primjer UK-a, i stimuliraju rast. No, jednako tako je važan privatni sektor. Vlada ne može donijeti održivi rast, ona daje uvjete, temelje za privatni sektor koji dobiva povjerenje i pristup fondovima, budući da je u sadašnjoj klimi financiranje problem. U Londonu su investicijski fondovi, o čemu će govoriti i gradonačelnik Cityja, o tome kako im pristupiti, koji su uvjeti... Za Hrvatsku su jako važni i europski strukturni fondovi, tu je ozbiljan novac, za financiranje velikih projekata i to je jedinstvena prilika za vas. Vaša je Vlada u pravu što "think big".

Vlada se suočava s problemom naplate poreza, a jedan od pokazatelja stanja je i objava liste dužnika. Što kažete na taj potez?
Stvaranje dobrog poreznog temelja, koji se doživljava kao pošten i opravdan, je krucijalni dio ekonomije kao i pravila po kojima djeluje. Skupljanje poreza je jednako važan dio tog procesa i Vlada treba uspostaviti mehanizme da se porezi ubiru. Transparentnost je pritom važna jer je važna za uspješnu ekonomiju, a bitan aspekt je da se osigura da svi plaćaju poreze.

Dakle to vidite kao mjeru dizanja transparentnosti?
Dijelom je to u pitanju, a dijelom je proračunska disciplina, dizanje proračunskih prihoda. Vlada mora misliti o prihodovnoj strani proračuna.

Koliko se Hrvatska koje se sjećate s diplomatskih zadataka u regiji 90-ih razlikuje od današnje? Obilježava li ju još to da je korumpirana i teška?
Hrvatska ne bi bila pred ulaskom u EU da se nije značajno promijenila, da nije dosegla određene standarde. Pridruživanje EU je bilo, znamo, teško i zahtijevalo je velike reforme. Bio sam zatečen brojem onih koji su mi, otkako sam došao ovdje, rekli kako je to bilo za dobrobit Hrvatske, ne EU. Prvi put sam došao u Zagreb 1996., a tadašnji i sadašnji Zagreb su jako različiti. Osjećam da je ovo društvo koje s određenim povjerenjem gleda u europsku budućnost, a ne u prošlost. Još ima dosta problema i izazova, ali kako se društvo razvija uvijek toga ima, vrijeme ne stoji. Ovo je sada mnogo više europski glavni grad neko balkanski.

Oprezno o eurozoni
Gradonačelnik grada Londona Boris Johnson upozorava Hrvatsku s godišnjeg odmora na Jadranu da budemo oprezni oko eura, da se ne ukrcavamo na brod koji tone. Slažete li se s time?
Poznato je da UK nije članica eurozone. No, značajan je udjel naše trgovine sa zemljama članicama eurozone i vrlo je jasno da je u našem interesu da eurozona učini sve što je nužno da se riješi aktualna kriza.

Izvor: poslovni.hr

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2019.)(na kraju 2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Triglav Special Opportunity +25,35%  6
Generali Nova Europa +24,66%  6
Generali Prvi Izbor +24,08%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 01.04.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 01.04.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,616560 0,01
0,10%
1 USD 6,941183 0,06
0,94%
1 GBP 8,571416 0,05
0,60%
1 CHF 7,196976 0,00
0,02%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
474,30 30.03.2020
-0,93%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
ZB fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 01.04.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada - ulazna naknada AKCIJA do 30.04.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 02.04.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 31.03. 16:00  1480.51
30,49
2,10
CROBEX10* 31.03. 16:00  917.27
15,90
1,76
ADRIAprime* 31.03. 16:00  836.85
15,88
1,93
CROBISTR* 31.03. 16:31  181.3045
-0,03
-0,02
CROBIS* 31.03. 16:31  111.1141
-0,03
-0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:08 31.03.2020)
(17:08:08 31.03.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP 24,10
7,11%
5.050.960,40
HT 162,50
0,00%
2.529.992,00
ERNT 1.120,00
0,00%
1.395.390,00
ADRS2 350,00
1,74%
1.096.972,00
OPTE 4,78
7,66%
921.057,28
KOEI 450,00
0,00%
912.302,00
ATGR 1.120,00
0,00%
891.460,00
ADPL 113,00
4,63%
835.170,50
ZABA 48,40
0,83%
722.301,60
ARNT 218,00
3,81%
554.090,00
Redovni dionički promet:   16.442.143,19 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   16.442.143,19 kn