Slaba produktivnost i rast mogli bi Europi nanijeti trajnu ekonomsku štetu, upozorio je u četvrtak predsjednik Europske središnje banke (ECB), koja je u sklopu nastojanja da potakne aktivnosti i inflaciju počela kupovati i korporativne obveznice.

Gospodarstvo eurozone poraslo je prošle godine samo 1,6 posto, što se u prvom redu može pripisati monetarnim poticajima ECB-a. Idućih godina aktivnosti bi mogle stagnirati a i inflacija bi se trebala zadržati osjetno ispod zacrtane razine od nešto ispod dva posto.

Ako aktivnosti kroz dulje razdoblje rastu slabije od potencijala, on se zapravo smanjuje jer umjesto da proizvodnja raste prema maksimumu kapaciteta, potencijal se spušta prema razini stvarne proizvodnje, trajno zarobljavajući gospodarstvo u zamci niskog rasta, upozorio je Mario Draghi u četvrtak u govoru na Bruxellleskom gospodarskom forumu.

"S obzirom na štetu koju je potencijalni rast već pretrpio u vrijeme krize, to također znači da treba poduzeti odlučne mjere kako bi se povećao potencijal", dodao je.

Među područjima koja zahtijevaju poboljšanje, čelnik ECB-a izdvojio je inovativne kapacitete, posebno u uslužnom sektoru. Eurozona također mora iskoristiti latentni potencijal koju predstavlja njezina radna snaga a može se aktivirati odgovarajućim mjerama na tržištu rada.

ECB inače već neko vrijeme agresivno ublažava monetarnu politiku kako bi potaknuo gospodarski rast i inflaciju. Tako su spustili ključne kamatne stope na rekordno nisku razinu i pokrenuli program kvantitativnog ublažavanja u sklopu kojeg kupuju državne obveznice a od jučer i dužničke papire kompanija, i to bez posredovanja financijskog sektora.

U sklopu većih jučerašnjih transakcija kupili su obveznice njemačkog inženjerskog diva Siemensa, belgijsko-brazilskog pivara Anheuser-Busch InBeva, francuskog proizvođača automobila Renaulta, talijanskog osiguravatelja Generalija, francuske energetske kompanije Engie i španjolskog telekomunikacijskog operatera Telefonice, izvijestio je Bloomberg News, pozivajući se na neimenovane izvore na tržištu.

Potvrđujući da program postiže željeni učinak - kako tumače trgovci - prinosi na korporativne obveznice, koji se kreću suprotno njihovim cijenama, kliznuli su u srijedu na tržištu u eurozoni na novu najnižu razinu u više mjeseci, što znači da se trošak zaduživanja kompanija smanjuje.

Tržište korporativnih obveznica znatno je manje od tržišta državnih obveznica ili dionica, budući da se europske kompanije uglavnom financiraju kreditima banaka.

Procjenjuje se da kriterije za ECB-ovu kupnju - u prvom redu investicijski rejting - ispunjavaju korporativne obveznice ukupne vrijednosti 500 do 700 milijardi eura.

Kompanije su od Draghijeve najave programa u ožujku ove godine znatno pojačale izdanja obveznica. Tako je početkom proljeća AB InBev izdao najvredniju obveznicu denominiranu u eurima u povijesti eurozone, čija vrijednost premašuje 13 milijardi eura. Američke kompanije poput FedEx-a također su izdavale su obveznice preko svojih europskih podružnica.

U Capital Economicsu smatraju da usprkos početnom valu izdanja ne treba očekivati značajnije ubrzanje inflacije i gospodarskog rasta u dugoročnoj perspektivi budući da kompanije dosada nisu značajnije povećavale ulaganja.

Drugi pak kritičari upozoravaju da ECB ne bi smio određivati koje će kompanije dobiti novac. "Tim se kupovinama ECB počinje ponašati kao komercijalna banka", upozorava Clemens Fuest iz njemačkog ekonomskog instituta Ifo. "Pritom ECB ne raspolaže alatima za procjenu rizika koji zajmoprimci predstavljaju a rejtinzi ne mogu zamijeniti te procjene", dodaje.