Poreznim sustavom koji teško opterećuje rad i propušta oporezovati prihode od rente stvara se rentijerska kultura i šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi, rekla je u petak direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

Treba više valorizirati rad, a s druge strane raditi na mjerama kojima će se umanjiti popularnost rentijerstva, rekla je Weber na prvom izdanju "Ekonomske kave" HUP-a koja se bavila temom rentijerstva.

"Porezi na rad višestruko su veći od poreza na prihod od iznajmljivanja. Na plaću od 10.000 kuna neto mjesečno, platit ćete 18.000 kuna poreza na dohodak godišnje. S druge strane turističkim najmom možete ostvariti prihode do 300.000 kuna godišnje i plaćati svega 300 kuna paušalnog poreza po krevetu", kazala je Weber napominjući kako je to direktna penalizacija rada.

Stoga HUP zahtijeva rasterećenje rada i izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja, kada ono postaje posao, a ne mala djelatnost, istaknula je Weber.

Kroz svoj prijedlog porezne reforme, kako je navela, HUP traži da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 na 15 posto, a viša stopa poreza na dohodak od 30 posto primjenjuje tek na primanja od 50.000 kuna naviše.

Potrebna nam je ta promjena porezne politike da zadržimo najbolje u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja, rekla je Weber.

Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić je rekao kako bi porezni sustav trebao biti oblikovan tako da bude neutralan što se tiče donositelja ekonomskih odluka, da bude svejedno hoćete li investirati u proizvodnju ili apartmane.

Sve dok toga nema, imamo više sklonosti prema onome gdje je niža porezna presija jer ostvarujete veći profit, kazao je te dodao kako s druge strane, i to ima svoj kraj, jer apartmanizacija ne može trajati vječno. Dio investicija u tom sektoru je, kako je rekao, svakako uvjetovan niskim porezima.

Zgombić se slaže s prijedlogom HUP-a da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, jer, kako je naveo, svako kućanstvo svoj raspoloživi budžet troši daleko efikasnije nego javni sektor.

Grubišić: Paradoksalno je da ozbiljan biznis ne plaća gotovo nikakav porez

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić je kazao kako je rentijerstvo oblik pasivnog prihoda i mnogi građani u Hrvatskoj su na neki način rentijeri.

Ako uzmete samo depozite u bankama to je neki oblik rentijerstva, narodne obveznice isto, rekao je napominjući kako se rentijerstvo najčešće povezuje s iznajmljivanjem apartmana na obali.

"Apsolutno je paradoksalno da imamo situaciju gdje doista netko ima ozbiljan biznis, a na koji se u biti ne plaća nikakav porez", rekao je te dodao kako to ne znači da ga treba opteretit do mjere da to bude opstruirajuće. "Ali mora biti jednako opterećujuće kao za sve druge u sustavu", kazao je.

Mišljenja je da bi bilo koji priljev trebalo vezati na OIB i to oporezivati po jedinstvenoj poreznoj stopi.

Važnim smatra da bi, ako se eksploatira nekretninu na području određene lokalne samouprave, porez od iznajmljivanja trebao biti lokalni porez i iz njega se onda vodi računa o adekvatnosti infrastrukture.

Tako bismo, mislim, došli u situaciju koja nije idealna, ali je bolja od trenutačne, rekao je.

Grubišić je kazao kako turizam ima povlašteni porezni tretman i kako se to najčešće objašnjava kako je riječ o grani od nacionalnog interesa.

Mišljenja je kako je to nepravedno te kako porezni sustav ne bi trebao birati sektore za koje neki birokrat ili političar misli da su dobri za naciju.

Stojić: Rentijerstvo je gubitak za proračun

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je rekao kako rentijerstvo dovodi do gubitka za proračun, jer kod neravnomjernoga poreznog tretmana ljudi bježe u djelatnosti i sektore u kojima će platiti niži porez.

Najbolje je imati što jednostavniji porezni sustav, onaj koji je predvidiv, jer upravo neizvjesnost u poreznom sustavu je ono što ukazuju investitori kao problem, kazao je.

Na pitanje kasni li Vlada s paketom mjera Weber je kazala kako imaju dogovor s Vladom da na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) 13. ožujka dobiju prijedlog nastavka mjera.

Očekujemo nastavak postojećih mjera, nastavak okruženja koje nudi sigurnost i izvjesnost jer jedino na taj način poslodavci mogu planirati poslovne procese, investicije, ulaganja u nova zapošljavanja i podizanje plaća, istaknula je.