Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zagovara postupni izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena energenata, no i ostanak tih mjera na snazi za socijalno ugrožene građane, izjavila je u četvrtak glavna direktorica te poslodavačke udruge Irena Weber.

Uskoro istječe aktualni Vladin paket pomoći građanima i gospodarstvu, pa se u idućim tjednima očekuje odluka o nastavku ili (postupnom) prestanku subvencioniranja cijena energenata. Odgovarajući na pitanja novinara uoči HUP-ove "Ekonomske kave" o pozitivnim i negativnim stranama državnog intervencionizma, Weber je istaknula da HUP zagovara postupni izlazak iz mjera ograničavanja cijena električne energije, međutim i nastavak primjene za one naše sugrađane koji su socijalno ugroženi.

Štoviše, iz HUP-a zagovaraju da se tim sugrađanima u cijelosti plate voda, struja i troškovi stanovanja, kako bi mogli živjeti život dostojan čovjeka.

Kada je riječ o mjerama, Weber je naglasila da izlazak iz subvencija treba biti postupan, jer bi potpun ipak predstavljao prevelik udar za mala i srednja poduzeća te kućanstva. Ujedno je i podsjetila da, za razliku od većine europskih država, gospodarstvenici u Hrvatskoj plaćaju višu cijenu struje u odnosu na kućanstva.

Upitana očekuje li da bi porast cijena energenata mogao dovesti i do rasta cijena proizvoda i usluga, Weber je navela primjer nedavnog prestanka državne regulacije cijene goriva, koje nije rezultiralo većim cijenama na benzinskim crpkama.

Poručila je da proizvođačima energije treba omogućiti profitabilno poslovanje, iz kojeg će generirati daljnje razvojne investicije.

Ivanov: Veći računi za energente povećat će i stopu inflacije

Odgovarajući na pitanje novinarke, rekla je i da postupni prestanak subvencija ne bi trebao posebno pogoditi Dalmaciju, gdje se struja koristi i za grijanje.

"Ne očekujemo snažni rast cijena. Kao što smo i vidjeli, cijena struje je stabilna već duže razdoblje. A opet s druge strane, ono što smo i naglašavali, država je upravo tu da intervenira u trenucima krize, kada je potrebno zaštititi standard građana. U suprotnom, smatramo da je potrebno polagano i postupno izlaženje iz ovih mjera", zaključila je Weber.

S ciljem borbe protiv inflacije, država trenutno ograničava cijene 70 proizvoda, a upitana treba li nastaviti s tom mjerom, poručila je da u HUP-u apsolutno smatraju da je već odavno prestala potreba za tim ograničenjima.

Osobito je apostrofirala njihov negativni efekt na poljoprivredne proizvođače, koji često ne mogu konkurirati cijenama pa se tako praktički potiče uvoz jeftinije strane robe, često i vrlo upitne kvalitete.

Ivanov o efektu ukidanja mjera na rast inflacije

Profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov je ocijenila da izvjesni veći računi struje i plina svakako predstavljaju loše vijesti za građane, a ujedno će i povećati stopu inflacije.

"Inflatorni udar na građane, koji je država htjela izbjeći određenim mjerama ograničavanja, može se dogoditi kada te mjere ograničavanja ukinete", pojasnila je.

No dodala je da su trenutne ograničene cijene blizu tržišnih, pa bi stoga efekt trebao biti blaži.

Zaključno, poručila je da u trenutnim "dobrim vremenima", prije početka eventualnog "recesijskog vala" na globalnoj razini, država treba zaustaviti takve mjere, da bi mogla reagirati u vrijeme krize.

"Ako vi u doba ekspanzije ′ispucate′ sve mjere i intervencije, što će te onda raditi u vrijeme kada gospodarstvo krene u nekom negativnom smjeru", retorički je upitala Ivanov.