Za Hrvatsku je ohrabrujući 36-postotni rast broja investicijskih projekata, rekao je u osvrtu na rezultate godišnjeg istraživanja o atraktivnosti ulaganja u Europu Tauno Olju, izvršni direktor u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.

Izravna strana ulaganja u Europu dosegla su lani rekordne brojke, pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja EY-a. Iako je Europa tek nedavno izašla iz recesije, 2013. zabilježeno je 3955 projekata, što je porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su vodeće bile Velika Britanija sa 799 projekata (rast od 152% u odnosu na 2012.) i Njemačka sa 701 projektom (rast od 12% u odnosu na 2012.). U regiji središnje i istočne Europe, uključujući Rusiju, ulaganja su smanjena gotovo pet posto dok je broj novootvorenih radnih mjesta pao za 4 posto.

Izlazak Europe iz recesije privukao je investicije potaknute inovacijama i visokom dodanom vrijednošću pa se tako najviše ulagalo u softver i sektor poslovnih usluga. Povećana su ulaganja i u područje farmacije i znanstvenih istraživanja, kao i u proizvođački sektor, iako je u ovom sektoru broj novootvorenih radnih mjesta smanjen s obzirom na visoke troškove radne snage u Europi.

Povratak investicija u Europu

"Sveukupno, rezultati istraživanja pokazuju povratak investicija u Europu te je regija u cjelini postala atraktivnija za ulaganja nego što je to bilo proteklih godina. Ovi pozitivni signali odražavaju se u 36-postotnom rastu broja investicijskih projekata u Hrvatskoj, što je svakako ohrabrujuće. Kao i u većini drugih zemalja u Europi, prerađivačka djelatnost privukla je najveći udio investicija i predstavlja oko 40 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Vezano uz broj investicijskih projekata u prošloj godini, Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice u odnosu na druge zemlje središnje i istočne Europe. Prednosti Hrvatske su svakako lokacija, manji troškovi radne snage u usporedbi sa zemljama zapadne Europe te obrazovana radna snaga", rekao je u osvrtu na rezultate istraživanja Tauno Olju, izvršni direktor u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.

U Europi su dominirala unutareuropska ulaganja, no na razini pojedinačnih zemalja SAD je i lani bio najveći pojedinačni izravni investitor u Europu s 1027 investicijskih projekata (26% od ukupnih projekata). U Hrvatskoj je najveći pojedinačni investitor u 2013. bila Francuska, nakon koje slijede Rusija, SAD i Italija.

Helsinki najbrže rastao

Investicijska perspektiva neke zemlje je uvelike ovisila o njezinim vodećim gradovima. Primjerice, investicije u London prošle su godine porasle za 21 posto što znači da na London otpada gotovo polovina ukupnih izravnih stranih ulaganja Velike Britanije. Njemački gradovi poput Düsseldorfa i Darmstadta također su zabilježili povećanje investicija od 25 odnosno 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Helsinki je bio najbrže rastući grad u pogledu investicija s 50 posto više projekata. Ostali veliki europski gradovi, kao što su Pariz, Barcelona i Dublin, nisu uspjeli privući znatno više novih investicija, što je imalo veliki utjecaj na ukupni poredak njihovih zemalja.

Posljednjih pet godina krize i recesije svakako je utjecalo na izravna strana ulaganja u Europu. Uspoređujući razdoblje 2004.-2008. te 2009.-2013. vidimo tko su bili značajni pobjednici, a tko gubitnici. Istočna Europa, koja je u početkom stoljeća privukla mnoge investicije, pokazala se najvećim gubitnikom u financijskoj krizi sa smanjenjem investicijskih projekata od 12 posto, nasuprot zapadne Europe koja bilježi rast od 19 posto.

Azijski investitori najviše vjeruju u Europu

"Zapadna Europa uglavnom privlači investicije u sektore s visokom dodanom vrijednošću i manje radno intenzivne, dok središnja i istočna Europa skupa s Hrvatskom privlači više investicija u radno intenzivne sektore i one s manjom dodanom vrijednošću. Promjena ovog trenda i privlačenje većeg broja investicija s većom dodanom vrijednošću nije lagana zadaća za ni jednu od zemalja regije i zahtijevala bi fokusiranu suradnju između hrvatskih kompanija, vlade i postojećih investitora u korištenju tehnoloških mogućnosti za privlačenje investicija za stvaranje novih proizvoda i usluga", tumači Olju.

Ovogodišnje istraživanje pokazuje da 54 posto ispitanika vjeruje da će Europa postati atraktivnija destinacija za ulaganja, što u usporedbi s prethodnom godinom, kada je tako smatralo njih svega 39 posto, pokazuje povećanje povjerenja u Europu kao destinaciju za ulaganja. Posebno su optimistični azijski investitori - njih 60 posto vidi Europu kao atraktivnu destinaciju za ulaganja u budućnosti.

Slaba mobilnost radne snage

Investitori naglašavaju konkurentnost kao ključ za održivi razvoj i atraktivniju Europu, posebno ističući važnost inovativnosti i poduzetništva. ICT, life science i energija, područja su koja investitori izdvajaju kao posebno važne za europski razvoj u idućem desetljeću. Među najveće slabosti europskog gospodarstva ubraja se potreba za poboljšanjem mobilnosti radne snage i razvojem vještina, uz istovremeno pojednostavljenje propisa i povećanje gospodarske integriranosti.

"Kako Europa postaje sve atraktivnija za ulaganja, za očekivati je da će se i pozicija Hrvatske poboljšati u nadolazećim godinama. Međutim, da bi bilo moguće da se takav scenarij ostvari, važno je poboljšati trenutnu situaciju vezanu uz javne financije i zakonodavno okruženje", zaključuje Olju.