- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 29.03.2024 Huawei sa znatno većim prihodom i dobiti u 2023.
- 29.03.2024 Talijanska središnja banka uplaćuje državi 615 mln eura unatoč gubitku
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 29.03.2024 Ford bi u Španjolskoj mogao proizvoditi sportske terence
- 29.03.2024 Turistički prihodi u 2023. porasli na 14,6 milijardi eura; optimizam i za 2024.
- 29.03.2024 Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
- 29.03.2024 U siječnju obujam građevinskih radova 14,3 posto veći nego lani
- 29.03.2024 Italija zaustavila proširenje Porscheovog probnog poligona
INVESTICIJEObjavljeno: 25.02.2019
Niti nakon višegodišnje krize nismo naučili najvažniju lekciju i gdje leži tajna uspjeha
Podijeli sadržaj: | ||||
Pelješki most, autoceste, LNG terminal, otvaranje novih hotela; investicije su medijski atraktivne, pogotovo ako ih prate teatralna rezanja crvene vrpce, a iako čine petinu BDP-a o njima zapravo nema nikakve rasprave pa tako ni odgovora jesu li efikasne. Ako su u teoriji investicije čarobna formula koja povećava kolač BDP-a u dugom roku, zašto Hrvatska ne osjeća veće blagodati svih ranije uloženih milijardi?
Vrag je, kao i uvijek, u detalju ili u ovom slučaju u efikasnosti. "Pojednostavljeno, kvaliteta je važnija od kvantitete. Ulaganja koja jačaju konkurenciju i brzo vode rastu produktivnosti, po mogućnosti izravno u izvoznom sektoru, to je ono što je potrebno. U tome je puno važniji učinak investicija na rast od same visine investicija", kaže autor HUB analize o investicijama Velimir Šonje. Dodaje da je "često bolje i mnogo manjih nego malo velikih investicija" jer se time postiže disperzija rizika.
Cijenu nedovoljno promišljenih ulaganja plaćamo i danas. Država je 2001. pokrenula investicijski ciklus koji je u jednom trenu dosegnuo iznimnih 7,3 posto BDP-a. Kad je došla kriza 2009., a cijena novca skočila, državne investicije najprije su porasle ne bi se li projekti završili prije punog udara, a potom drastično srezane što je produbilo krizu.
Pad državnih investicija
Za razliku od Hrvatske koja se zadužila na tržištu kapitala, Bugarska, Poljska ili susjedna Slovenija za financiranje svojih infrastrukturnih perjanica oslanjale su se na EU fondove.
Tako su umjesto refinanciranja kredita u najnepovoljnijem trenutku eksplozije javnog duga (HAC je plaćao po 9 i više posto godišnje) zadržale svoj fiskalni kapacitet i uspjele zadržati ili čak povećati udio državnih investicija u turbulentnim godinama. Prosječni udjel državnih investicija u BDP-u u zemljama EU-10 povećan je s 4,2% BDP-a (između 2001. i 2009.) na 4,3% BDP-a (u periodu 2010.-2017.), dok je u Hrvatskoj smanjen sa 6% na 3,4% BDP-a. "Investirajući kroz krizu više nego hrvatske vlade, vlade u zemljama EU-10 uspjele su ublažiti udar krize.
U Hrvatskoj je u kratkom roku od samo jedne godine na početku krize 2010. "nestalo" 2 do 3 postotna boda državnih investicija što se drugdje nije dogodilo. (...) Propust Hrvatske u vođenju anticikličke fiskalne i investicijske politike jedan je od važnih faktora dubine i trajanja krize", ističe se u analizi.
Mogu li se državne investicije vratiti na nekadašnje razine? Ni izbliza, ali to nije nužno ni loše jer političarima ograničava prostor da ponove katastrofalnu grešku u alokaciji resursa. Realno govoreći, prostora za to više ni nema: pospremanje javnih financija spustilo je javni dug prema (tek) 70 posto BDP-a pa će proći puno godina dok Hrvatska ne obnovi svoj fiskalni kapacitet, a dok se to ne dogodi država neće imati mogućnosti za veće investicije koje otvaraju EU fondovi.
Reforma javne administracije
Tajna uspjeha, izgledno je, leži u privatnim investicijama. Nakon što su snažno pale 2009., njihov blagi oporavak počinje tek 2015. U sedam godina nakon kritične 2010. u usporedbi s prosjekom 2001. do 2009. stopa privatnih investicija smanjila se za 2,6 postotnih bodova BDP-a (s 19,2 na 16,6 posto BDP-a). Premda je to manje nego prosjek EU-10 u kojima pad iznosi 4,3 boda, u Hrvatskoj privatna ulaganja i dalje kaskaju, iako manje nego prije. Kad su i bile na najvišim razinama, zaostajale su za više od 2 boda da bi jaz potom bio smanjen na unutar jednog boda.
Zašto i danas, nakon tri godine oporavka, kaskamo u sferi investicija? "Ponajprije, u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti zamrlo tržište kapitala. Zagrebačka burza nekad je pratila trolist Varšava-Beč-Budimpešta, a danas nas nigdje nema. Bukurešt je ozbiljno pretekao Zagreb u proteklih deset godina", objašnjava Šonje. "U međuvremenu smo propustili Hrvatsku učiniti zemljom atraktivnom za ulaganja. Nismo prepoznati na investicijskoj mapi svijeta.
Gotovo sve srednjoeuropske zemlje daleko su ispred nas. Na ljestvici Doing Business Svjetske banke Hrvatska je na 58. mjestu na svijetu, a da bismo bili prepoznati i zanimljivi, trebali bismo biti u prvih 30", kaže. Zatvaranje tog jaza nije nedostižno, ali samo ako se otklanjanje barijera poslovanju i investiranju postavi visoko na ljestvici ciljeva Vladine politike uz reformu javne administracije što se ne može gledati odvojeno.
"Kad se to napravi, onda se može agresivnije i sistematski krenuti s privlačenjem izravnih stranih ulaganja gdje smo također podbacili. Naposljetku, daljnja porezna i neporezna rasterećenja poduzeća neophodna su za privlačenje svih vrsta ulaganja. Ako se sve ove mjere shvate kao integralni paket, onda imamo šanse sustići druge zemlje", podcrtava Šonje.
Danas situacija ipak bolja jer se promijenila struktura pa je manja ovisnost o ulaganjima u građevine. Unatoč javnoj percepciji, oporavak investicija vuče prerađivačka industrija pa tek onda turizam, trgovina i opskrba električnom energijom i plinom. Više od polovice financira se iz vlastitih izvora, a gotovo 30 posto čine krediti banaka i leasing. Iako je barem u pogledu efikasnosti došlo do kakvog-takvog poboljšanja, daleko je to od razine nužne za ozbiljno ubrzanje rasta. "Prema podacima iz 2015. naovamo, šest zemalja iz srednje i istočne Europe još je uvijek ispred nas prema kriteriju efikasnosti investicija. Taj rezultat je najviše uzrokovan presporim gospodarskim rastom u usporedbi s njima", kaže naš sugovornik. Tako ispada da lekcija koju još nismo naučili jest da nije toliko bitan iznos koliko efikasnost.
"Ako se stvore uvjeti za efikasnost, onda se i s komparativno prosječnim razinama investicija mogu postizati više stope rasta", kaže.
Važno je naglasiti, kaže autor analize, da je tradicionalni rast zasnovan na tehnološkoj (i svakoj drugoj) efikasnosti dok moderan rast uz to naglašava i ideje, inovacije, nove proizvode, kanale distribucije.
Ulaganje u obrazovanje
Preduvjet za to su obrazovani i motivirani ljudi kojih nema bez kvalitetnog obrazovnog sustava i puno ulaganja u istraživanja i razvoj gdje je uloga države nezamjenjiva.
"Upravo u tom dijelu najviše zaostajemo. Reforme obrazovnog i istraživačkog sektora uz poticanje uskih veza između obrazovnog i istraživačkog sustava i tržišta, ključ su uspjeha u dugom roku", kaže Šonje. Ruku pod ruku s tim, nedostaju nam ulaganja u intelektualno vlasništvo (patente, software, nova tehnološka rješenja). Uz ogradu da Hrvatsku tu ima objektivna ograničenja s obzirom na svoju turističku i prometnu orijentaciju, tome se može doskočiti ako se ekonomija još uže integrira sa srednjom Europom kao što je pošlo za rukom Slovencima ili Slovacima, Česima i Poljacima.
Često spominjani džoker Vlade, EU fondovi, nisu dugoročno rješenje već tek pomoć na kratki rok. Četiri petine novih ulaganja dolazi iz privatnog financiranja, a tek petinu čine proračun, europski fondovi i slični izvori. Šonje smatra da, ako se i njihov udio i poveća u narednim godinama, što nije nemoguće, privatno financiranje kroz kapital i dug ostaju dominantna faktor investicija i rasta produktivnosti.
Političari se ne bi, kaže, smjeli toliko koncentrirati na bavljenje s dvadesetak posto izvora, kad se puno više može učiniti stvaranjem pogodnih uvjeta za glavninu financiranja investicija što će najbolje postići kroz rasterećenja poduzeća, poticanje razvoja tržišta kapitala i sređivanje institucionalnog okvira. Osim spomenutih barijera i javne administracije, ističe reforme institucije koje uređuju izvjesnost naplate, dakle, pravosuđe i poboljšano zakonodavstvo u dijelu stečaja i likvidacija.
U konačnici, podcrtava, najvažniji izvor za investicije i efikasnost, odnosno transformaciju ulaganja u veću produktivnost je razvoj tržišta kapitala.
"Cijela zemlja je zaboravila na taj razvojni ključ. Rasterećenja poduzetnika, povratak dobro osmišljenim privatizacijama s uvrštenjima na burzu, osobito za državna poduzeća čiji su investicijski potencijali neiskorišteni jer ih politika koristi za druge, a ne razvojne ciljeve, te poticanje srednjih poduzeća za izlazak na burzu, to može pokrenuti tržište i razvoj. Međutim, u igri investicija i produktivnosti ne postoji jedan čarobni ključ. Sve je važno, ništa od spomenutog ne smije biti zaboravljeno", zaključuje Šonje.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 29.03.2024 Huawei sa znatno većim prihodom i dobiti u 2023.
- 29.03.2024 Talijanska središnja banka uplaćuje državi 615 mln eura unatoč gubitku
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 29.03.2024 Ford bi u Španjolskoj mogao proizvoditi sportske terence
- 29.03.2024 Turistički prihodi u 2023. porasli na 14,6 milijardi eura; optimizam i za 2024.
- 29.03.2024 Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
- 29.03.2024 U siječnju obujam građevinskih radova 14,3 posto veći nego lani
- 29.03.2024 Italija zaustavila proširenje Porscheovog probnog poligona
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |