Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle, pa tako, kao i azijska tržišta, prate jučerašnji uspon Wall Streeta, ali po znatno sporijim stopama rasta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,12 posto, na 9.546 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 23.250 bodova, a pariški CAC 0,30 posto, na 7.985 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu oko 0,5 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,9 posto.

Tako burze prate jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,44 posto, dok je S&P 500 porastao 1,55, a Nasdaq indeks 2,69 posto.

Tako su indeksi nadoknadili gotovo sve gubitke od prošloga tjedna, kada su oštro pali zbog pritiska na tehnološki sektor.

Na početku ovoga tjedna taj se sektor oporavio, pri čemu su porasle cijene dionica gotovo svih najvećih tehnoloških kompanija.

Tehnološki je sektor dugo vrijeme snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, no posljednjih tjedana ulagače zabrinjavaju visoke cijene tehnoloških dionica i golema ulaganja u tom sektoru, pa cijene dionica znatno osciliraju.

Podršku tržištu pruža nada ulagača da će američka središnja banka ipak još jednom ove godine smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao u rujnu i listopadu.

Nakon komentara nekoliko čelnika Feda, sada se na tržištu procjenjuje da postoji oko 85 posto izgleda da će središnja banka u prosincu smanjiti kamate, dok su ti izgledi prošloga tjedna iznosili oko 40 posto.

No, te će procjene vjerojatno varirati iz dana u dan jer se do kraja tjedna očekuje niz novih makroekonomskih pokazatelja, od trgovine na malo do proizvođačkih cijena, koji mogu utjecati na te špekulacije.