- 13.06.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Atlantic najlikvidniji
- 13.06.2025 Na glavnoj skupštini dioničari Ine donijeli odluku o isplati...
- 13.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi crveni na kraju tjedna, promet uvećan
- 13.06.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog napetosti na Bliskom i...
- 13.06.2025 Hektar oranice u godinu dana prosječno poskupio za 1.492 eur...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 18.06.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2025.
- 16.06.2025 Što se zapravo događa s tržištima unatoč najavama carina?
- 16.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 16.06.2025. - OTP Invest
- 13.06.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2025.
- 09.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 09.06.2025. - OTP Invest
- 17.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 16.06.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 16.06.2025 InterCapital AM - Obavijest o promjeni poslovanja
- 10.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 09.06.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 18.06.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2025.
- 18.06.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 18.06.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči poruka Feda
- 18.06.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se mirno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.06.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni zbog krize na Bliskom istoku
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eura
- 04.06.2025 Glavna skupština Pevexa: Lanjska dobit se zadržava
- 29.05.2025 Prihod Nvidije poskočio na početku godine
- 29.05.2025 Allianz Hrvatska: Bruto dobit lani dosegla rekordnih 29,3 milijuna eura
- 28.05.2025 Skok prihoda i dobiti Xiaomija u prvom tromjesečju
- 18.06.2025 The Garden Brewery prikupio tri milijuna eura izdanjem mini obveznice
- 18.06.2025 Troškovi osiguranja za prijevoz tereta u Izrael naglo porasli
- 18.06.2025 HT predstavio projekt privatnih 5G mreža za tri hrvatske zračne luke
- 18.06.2025 Japanski izvoz pao u svibnju
- 18.06.2025 Moj Posao: Većina građana dosad promijenila između tri i pet poslodavaca
EKONOMIJAObjavljeno: 29.06.2009
Nelikvidnost i nemogućnost dobivanja kredita srezala depozite poduzetnika
Podijeli sadržaj: | ||||
Građani usprkos teškim financijskim vremenima sve više štede ne bi li se ipak koliko-toliko financijski osigurali. Isto tako, financijsku sigurnost u štednji traže i poduzetnici jer zbog neviđene nelikvidnosti i gotovo nikakve mogućnosti za dobivanje kredita, depoziti su postali zadnja slamka spasa za mnoge tvrtke. "Kada govorimo o poduzećima, možemo reći da je općenito na tržištu zbog narušene likvidnosti zamjetan trend blagog pada depozita te se u skladu s tim ne očekuje izrazito značajan rast depozita poduzeća do kraja godine. Ipak, Erste banka i u tekućoj godini planira ostvariti veću stopu rasta depozita poduzeća nego što će rasti tržište, a razlog tome su najvećim dijelom atraktivne kamatne stope te povjerenje klijenata i njihova želja za sigurnošću", poručuju iz Erste banke.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Izvor: poslovni.hr
- 13.06.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Atlantic najlikvidniji
- 13.06.2025 Na glavnoj skupštini dioničari Ine donijeli odluku o isplati...
- 13.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi crveni na kraju tjedna, promet uvećan
- 13.06.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog napetosti na Bliskom i...
- 13.06.2025 Hektar oranice u godinu dana prosječno poskupio za 1.492 eur...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 18.06.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2025.
- 16.06.2025 Što se zapravo događa s tržištima unatoč najavama carina?
- 16.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 16.06.2025. - OTP Invest
- 13.06.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2025.
- 09.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 09.06.2025. - OTP Invest
- 17.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 16.06.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 16.06.2025 InterCapital AM - Obavijest o promjeni poslovanja
- 10.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 09.06.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 18.06.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2025.
- 18.06.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 18.06.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči poruka Feda
- 18.06.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se mirno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.06.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni zbog krize na Bliskom istoku
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eura
- 04.06.2025 Glavna skupština Pevexa: Lanjska dobit se zadržava
- 29.05.2025 Prihod Nvidije poskočio na početku godine
- 29.05.2025 Allianz Hrvatska: Bruto dobit lani dosegla rekordnih 29,3 milijuna eura
- 28.05.2025 Skok prihoda i dobiti Xiaomija u prvom tromjesečju
- 18.06.2025 The Garden Brewery prikupio tri milijuna eura izdanjem mini obveznice
- 18.06.2025 Troškovi osiguranja za prijevoz tereta u Izrael naglo porasli
- 18.06.2025 HT predstavio projekt privatnih 5G mreža za tri hrvatske zračne luke
- 18.06.2025 Japanski izvoz pao u svibnju
- 18.06.2025 Moj Posao: Većina građana dosad promijenila između tri i pet poslodavaca
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2025)
(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
ZB CEE Equity | +12,85% | 4 | |||||
Capital Breeder | +10,92% | 3 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +10,41% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 18.06. 16:00 | 3506,25 | 10,23 |
0,29 |
|
CROBEX10* | 18.06. 16:00 | 2199,58 | 1,90 |
0,09 |
|
CROBEX10tr* | 18.06. 16:00 | 2495,42 | 2,12 |
0,09 |
|
ADRIAprime* | 18.06. 16:00 | 2729,43 | 2,49 |
0,09 |
|
CROBISTR* | 17.06. 16:31 | 183,7055 | 0,03 |
0,01 |
|
CROBIS* | 17.06. 16:31 | 99,1554 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 500,00 € |
-1,19% |
2.460.798,00 € |
7SLO | 44,51 € |
-0,47% |
1.372.900,69 € |
7CRO | 30,18 € |
0,03% |
944.030,40 € |
7BET | 16,43 € |
0,31% |
903.455,00 € |
ERNT | 199,50 € |
1,79% |
324.899,00 € |
IG | 59,40 € |
-1,00% |
261.589,60 € |
HT | 42,00 € |
0,72% |
242.761,60 € |
ATGR | 43,80 € |
0,00% |
213.633,60 € |
RIVP | 6,02 € |
1,69% |
212.707,56 € |
DLKV | 6,04 € |
0,33% |
184.600,50 € |
Redovni dionički promet: | 7.951.939,26 € |
Redovni obveznički promet: | 19.817,10 € |
Sveukupni promet: | 13.309.256,36 € |