- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 17.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- 17.09.2026 Izravne rezervacije hotela i dalje najčešće, ali rastu i online
EKONOMIJAObjavljeno: 29.06.2009
Nelikvidnost i nemogućnost dobivanja kredita srezala depozite poduzetnika
| Podijeli sadržaj: | ||||
Građani usprkos teškim financijskim vremenima sve više štede ne bi li se ipak koliko-toliko financijski osigurali. Isto tako, financijsku sigurnost u štednji traže i poduzetnici jer zbog neviđene nelikvidnosti i gotovo nikakve mogućnosti za dobivanje kredita, depoziti su postali zadnja slamka spasa za mnoge tvrtke. "Kada govorimo o poduzećima, možemo reći da je općenito na tržištu zbog narušene likvidnosti zamjetan trend blagog pada depozita te se u skladu s tim ne očekuje izrazito značajan rast depozita poduzeća do kraja godine. Ipak, Erste banka i u tekućoj godini planira ostvariti veću stopu rasta depozita poduzeća nego što će rasti tržište, a razlog tome su najvećim dijelom atraktivne kamatne stope te povjerenje klijenata i njihova želja za sigurnošću", poručuju iz Erste banke.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Izvor: poslovni.hr
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 17.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- 17.09.2026 Izravne rezervacije hotela i dalje najčešće, ali rastu i online
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.09. 16:00 | 4369,24 | -21,15 |
-0,48 |
|
| CROBEX10* | 17.09. 15:54 | 2852,54 | -18,52 |
-0,65 |
|
| CROBEX10tr* | 17.09. 15:54 | 3372,41 | -21,65 |
-0,64 |
|
| ADRIAprime* | 17.09. 15:54 | 3752,67 | -11,05 |
-0,29 |
|
| CROBISTR* | 17.09. 16:31 | 187,3273 | 0,04 |
0,02 |
|
| CROBIS* | 17.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ARNT | 45,60 € |
0,00% |
255.867,00 € |
| KOEI | 1.024,00 € |
-0,39% |
178.380,00 € |
| ADRS2 | 100,50 € |
-1,47% |
168.073,00 € |
| ADPL | 23,80 € |
-0,83% |
135.089,60 € |
| DLKV | 14,70 € |
-1,01% |
118.010,75 € |
| ATGR | 51,00 € |
-0,97% |
101.686,50 € |
| ADRS | 164,00 € |
3,14% |
96.786,00 € |
| KODT2 | 4.060,00 € |
-1,93% |
77.520,00 € |
| 7BET | 27,00 € |
-2,21% |
68.034,45 € |
| HT | 40,00 € |
0,25% |
53.321,00 € |
| Redovni dionički promet: | 1.547.149,52 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 3.526.027,48 € |


