- 04.09.2025 U ponedjeljak kreće novi krug upisa trezorskih zapisa
- 04.09.2025 Novi krug upisa ′narodnih trezoraca′, ciljani iz...
- 04.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas zeleni, dominacija Končara
- 04.09.2025 Zaposleni u državnim tvrtkama sretniji od kolega iz privatno...
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minu...
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 01.09.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, čeka se smanjenje kamata Feda
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street blizu rekordnih razina, europske burze pale
- 05.09.2025 Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara
- 05.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar u fokusu
- 05.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili pozitivan niz, promet umanjen
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 05.09.2025 Zapošljavanje u SAD-u stagniralo u kolovozu
- 05.09.2025 Hrvatska rastom gospodarstva u drugom kvartalu pri vrhu EU-a
- 05.09.2025 HUP za ′depolitizaciju′ usklađivanja minimalne plaće
- 05.09.2025 Indija podupire domaću potrošnju nižim PDV-om
- 05.09.2025 Potražnja za njemačkim industrijskim dobrima oslabila u srpnju
EKONOMIJAObjavljeno: 29.06.2009
Nelikvidnost i nemogućnost dobivanja kredita srezala depozite poduzetnika
Podijeli sadržaj: | ||||
Građani usprkos teškim financijskim vremenima sve više štede ne bi li se ipak koliko-toliko financijski osigurali. Isto tako, financijsku sigurnost u štednji traže i poduzetnici jer zbog neviđene nelikvidnosti i gotovo nikakve mogućnosti za dobivanje kredita, depoziti su postali zadnja slamka spasa za mnoge tvrtke. "Kada govorimo o poduzećima, možemo reći da je općenito na tržištu zbog narušene likvidnosti zamjetan trend blagog pada depozita te se u skladu s tim ne očekuje izrazito značajan rast depozita poduzeća do kraja godine. Ipak, Erste banka i u tekućoj godini planira ostvariti veću stopu rasta depozita poduzeća nego što će rasti tržište, a razlog tome su najvećim dijelom atraktivne kamatne stope te povjerenje klijenata i njihova želja za sigurnošću", poručuju iz Erste banke.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Tržišna nesigurnost
Tako je tijekom prva četiri mjeseca 2009., iako je na ukupnom tržištu zabilježen pad depozita, tržišni udio Erste banke u tom segmentu porastao dodatno s 15,03 posto na 17,39 posto."Oročeni depoziti stanovništva u ukupnim oročenim depozitima čine oko 66,1 posto, tvrtke čine oko 32,5 posto ukupnih oročenih depozita, dok ostatak od oko 1,5 posto otpada na jedinice lokalne uprave", kažu u Erste banci. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama, koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju."Kod poslovnih organizacija do oročavanja depozita dolazi u slučajevima kad se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana", poručuju iz Raiffeisen banke. Ističu kako je u RBA rok oročenja depozita kod građana duži na jednu godinu i više, dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko su vezana na proizvodni ciklus, najčešće na jedan mjesec, pa i kraće, čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. "Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita", kažu u RBA.Hypo banka poduzetnicima nudi štednju po viđenju, ali i oročenu štednju različitih ročnosti. Osim toga, u ponudi je ulaganje u investicijske fondove, odnosno štedno-investicijske proizvode. "Zbog situacije na tržištu kapitala te nesigurnosti koja još uvijek traje poduzetnici su okrenuti ka prva dva proizvoda. Isto tako, potrebno je naglasiti kako je u tekućoj godini primjetan značajan odljev depozita osobito onih po viđenju zbog nelikvidnosti koja vlada na tržištu. Kamata na depozit se definira ovisno o ročnosti i iznosu depozita. Što je iznos veći te ročnost duža time i kamatna stopa postaje veća", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke. Malim i srednjim poduzetnicima Hypo banka nudi usluge platnog prometa, dokumentarno i akreditivno poslovanje, garantno poslovanje, dugoročne i kratkoročne kredite, prekoračenja po poslovnom računu, revolving kredite te eskonte mjenice i faktoring, a surađuje i s državnim institucijama i lokalnim jedinicama uprave i samouprave na kreiranju subvencioniranih kredita.
Međutim, budući da mnogi poduzetnici štede kao fizičke osobe, udio u ukupnim depozitima nemoguće je precizno izraziti, poručuju iz Hypo banke. U Erste banci, osim obavljanja kunskog i deviznog platnog prometa, posebnu pažnju su posvetili i proizvodima odnosno uslugama čija je osnovna zadaća efikasno upravljanje novčanim sredstvima (cash management). "Situacija u kojoj klijenti trebaju odlučiti što učiniti sa sredstvima kojima raspolažu i kako ta sredstva dalje investirati, zahtijeva podrobniju analizu, a naši financijski zastupnici, kao i druge službe u banci, pomažu klijentima da sukladno vlastitim preferencijama željenog vremenskog razdoblja i prihvatljivog rizika odaberu odgovarajuću kombinaciju iz široke lepeze instrumenata upravljanja gotovinom, odnosno ulaganja", poručuju iz Erste banke. Ističu kako su neke od usluga banke automatsko pražnjenje računa i podračuna, cash pooling, instrumenti tržišta novca, odnosno oročavanje kunskih sredstava uz mogućnost valutne klauzule, kupoprodaja deviza i oročavanje deviza, prekonoćno oročavanje, FX SWAP, ulaganje u vrijednosne papire (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, mjenice, repo poslovi, obveznice), ulaganje u investicijske fondove, instrumenti deviznog tržišta te derivati i strukturirani proizvodi. Kamatne stope na štednju ovise o vrsti štednje, iznosu, valuti u kojoj se štedi i roku na koji se štednja ugovara te su propisane internim odlukama banke. "Međutim, u određenim situacijama, ako se radi o većim iznosima depozita, banka zadržava diskrecijsko pravo ponuditi i nešto veću kamatnu stopu na štednju u odnosu na standardne uvjete", ističu u Ersteu. Veliki problem za domaće gospodarstvo je već neizdrživa spirala likvidnosti koja prijeti apsolutnim kolapsom sustava. Kako ova teza ne bi bila samo pretpostavka, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su do početka svibnja ove godine tvrtke iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna. Bankari su poručili da je situacija očekivana, a kako i na koji način će ovaj problem biti riješen najviše ovisi o tome koliko će država i dalje onemogućavati poduzećima pristup novcu. No, bez obzira na to, tvrtke prema tim istim podacima u domaćim bankama imaju ušteđeno 24,3 milijarde kuna, što su zapravo depoziti. Ukupni oročeni depoziti u bankama porasli su na 193 milijarde kuna.
Preskupi krediti
Upravo zbog toga što banke ne mogu ispuniti zahtjeve domaćih poduzetnika, ili su možda ti krediti postali preskupi, domaće kompanije, barem one veće imaju mogućnosti potražiti dodatna sredstva na tržištu kapitala. Problem je malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države jer je traženje kapitala za takve tvrtke postalo ekvivalent potrazi za Svetim Gralom. Oročeni depoziti su bankovni proizvod namijenjen dominantno fizičkim osobama koje najčešće odvajaju dio tekućeg dohotka i formiraju trajnu štednju. Kod poslovnih organizacija do oročivanja depozita dolazi u slučajevima kada se priprema financijska konstrukcija za investicije ili kad im je proizvodni ciklus sezonske prirode. Zbog toga u strukturi oročenih depozita u banci dominiraju depoziti građana. U RBA je rok oročenja depozita kod građana duži (na jednu godinu i više), dok je kod pravnih osoba ročnost kraća, ukoliko je vezana na proizvodni ciklus (najčešće mjesec, pa i kraće), čime se struktura depozita unutar pravnih osoba brzo mijenja. Oročenja pravnih osoba na duži rok prate uglavnom investicije, te takvi depoziti imaju tretman namjenskih depozita.
Činjenice
Država 'pojela' novac
Iako su depoziti tvrtki visoki, analitičari su istaknuli kako je njihovi smanjivanje, odnosno povlačenje bilo predviđeno zbog smanjene dostupnosti kreditima koje je 'uzela' država.
Spas u komercijalnim zapisima i obveznicama
Upravo zbog nedostatka kapitala, mnoge tvrtke okrenule su se nekim, može se slobodno reći, jednostavnijim, ali i jeftinijim oblicima nalaženja kapitala kao što su izdavanje komercijalnih zapisa, pa čak i izdavanje korporativnih obveznica.
Najteže malim i srednjim poduzetnicima
Najteže je do kapitala doći malim i srednjim poduzetnicima koji su postali potpuno ovisni o potezima države.
Izvor: poslovni.hr
- 04.09.2025 U ponedjeljak kreće novi krug upisa trezorskih zapisa
- 04.09.2025 Novi krug upisa ′narodnih trezoraca′, ciljani iz...
- 04.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas zeleni, dominacija Končara
- 04.09.2025 Zaposleni u državnim tvrtkama sretniji od kolega iz privatno...
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minu...
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 01.09.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, čeka se smanjenje kamata Feda
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street blizu rekordnih razina, europske burze pale
- 05.09.2025 Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara
- 05.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar u fokusu
- 05.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili pozitivan niz, promet umanjen
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 05.09.2025 Zapošljavanje u SAD-u stagniralo u kolovozu
- 05.09.2025 Hrvatska rastom gospodarstva u drugom kvartalu pri vrhu EU-a
- 05.09.2025 HUP za ′depolitizaciju′ usklađivanja minimalne plaće
- 05.09.2025 Indija podupire domaću potrošnju nižim PDV-om
- 05.09.2025 Potražnja za njemačkim industrijskim dobrima oslabila u srpnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.09. 16:00 | 3741,05 | 15,78 |
0,42 |
|
CROBEX10* | 05.09. 16:00 | 2367,20 | 27,63 |
1,18 |
|
CROBEX10tr* | 05.09. 16:00 | 2723,96 | 31,35 |
1,16 |
|
ADRIAprime* | 05.09. 15:52 | 2947,67 | 17,49 |
0,60 |
|
CROBISTR* | 05.09. 16:31 | 184,76 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 05.09. 16:31 | 99,1811 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 614,00 € |
6,97% |
1.926.166,00 € |
PODR | 150,50 € |
1,01% |
339.779,50 € |
ZITO | 20,00 € |
-1,48% |
228.839,10 € |
HT | 40,60 € |
-0,98% |
153.329,50 € |
VLEN | 4,10 € |
2,50% |
140.179,10 € |
KODT2 | 3.800,00 € |
0,00% |
121.240,00 € |
ZABA | 24,70 € |
-1,20% |
117.124,80 € |
DLKV | 7,50 € |
-1,06% |
85.965,74 € |
ADRS2 | 79,40 € |
-1,24% |
54.141,80 € |
ADPL | 14,40 € |
0,70% |
37.218,00 € |
Redovni dionički promet: | 3.550.706,54 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 6.420.706,54 € |