Turska svijet impresionira svojim gospodarskim rastom koji traje već cijelo desetljeće. No mnogi stručnjaci pitaju se može li ona na isti način nastaviti i u budućnosti, te joj predlažu promjenu politike.

Unatoč turobnoj atmosferi koja vlada u gospodarskim krugovima Europe, tursko gospodarstvo i dalje brzo raste što ovu zemlju čini atraktivnom destinacijom za strane investicije. Gospodraski rast je 2001. bio skoro 7,5 posto a turska vlada procjenjuje da će ove godine gospodarstvo rasti za još dodatna 4 posto. Turski izvoz i uvoz stalno su u porastu što je još jedan znak snage ovog 15. najjačeg svjetskog gospodarstva, te sedme gospodarske sile u Europi. Turski je državni dug smanjen na samo 42 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), i ova je stopa jedna od najnižih u Europi poslije švedskog i češkog.

Nakon svih nedavnih pozitivnih rezultata, jedna od najvećih svjetskih rejtinških agencija Moody´s prošlog je tjedna Turskoj povisila kreditni rejting na ocjenu Ba1, čime je osnažila položaj ove zemlje kao nove finacijske sile. Turski ministar gospodarstva Zafer Caglayan izjavio je kako je podizanje rejtinga bilo "ispravno ali ne i dovoljno" te da je Turska zaslužila i viši rejting, barem na razini "investicijskog stupnja". On je istaknuo da je Turska nekad bila ovisna o kreditima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dok je sad sama jedan od kreditora u tom istom fondu, a nedavno se čak obvezala da će u krizni fond MMF-a uplatiti 4 milijarde eura.

Nije imuna

Mnogi analitičari smatraju da je gospodarska politika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) vrlo uspješna. Kad je AKP 2002. došla na vlast turski BDP je bio 243 milijarde eura. 2010. se popeo na 550 milijardi eura. No ni tursko gospodrastvo nije imuno na negativne pojave koje prate brzi gospodarski rast iz zadnjih godina, odnosno na vanjske faktore kao što je financijska kriza u Europi.

Tursko je gospodarstvo jako ovisno o Europi. Iz Europe u zemlju dolazi i najveći dio izravnih stranih investicija, 76 posto. A i više od 75 posto zarade od turizma Turska ostvaruje zahvaljujući europskim turistima. Turska je deset godina uživala gospodarski rast, ali sad se dovodi u pitanje može li ona nastaviti ovim tempom.

Glavna briga

"Turski trenutačni proračunski deficit je znak da Turska troši više nego što štedi", upozorava turski stručnjak za gospodarstvo i novinar dnevnika Sabah Suleyman Yasar. On smatra da rješenje problema ne bi bilo poduzimanje mjera štednje već deprecijacija domaće valute koja bi Tursku učinila konkurentnijom na tržištu.

"Nakon deset godina rasta, Turska ne može nastaviti na ovakav način s postojećim modelom čija je deviza veći inozemni deficit, veći razvoj", smatra nekadašnji doministar u Ministarstvu financija Mahfi Egilmez. "Turska bi se trebala usmjeriti prema novom modelu, a cilj bi joj trebao biti manji proračunski deficit, veća domaća proizvodanja uz otvorenu konkurenciju izvana" ističe Egilmez.

Stvarna slika

Statistike o rastu BDP-a, državnom dugu ili proračunskom deficitu su važne, ali nisu dovoljne da bi se dobila ukupna slika, smatra gospodarstvenik Mustafa Sonmez. Turski bi se ponos na svoje gospodarstvo trebao temeljiti na činjenicama a ne na iluzijama.

"Kad uspoređujete Tursku s europskim gospodarstvima morate promatrati i vrijednosti BDP-a koje se tiču kupovne moći", ističe on. "Prema prosječnom dohotku građana, Turska je još uvijek iza prosjeka EU-a. Prosječni dohodak turskog građana je skoro polovica prosjeka EU-a", napisao je on na svom blogu. "Ako ne vodite računa o stvarnoj slici to je kao u Ezopovoj basni o žabi koja želi biti velika kao krava. Pa se napuhuje i napuhuje. Ali se na kraju rasprsne", zaključuje Sonmez.