Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) oglasio je da ovog ljeta, od 11. lipnja do 10. rujna, u zakup daje 12 apartmana koji se nalaze u Puli, odnosno Dugoj uvali, Novalji, Lovranu, Selcu i Červar-Poratu.

Uz izuzetak dva apartmana u Puli, od kojih je jedan trokrevetni, a drugi četverokrevetni, ostali su dvokrevetni. Početna mjesečna zakupnina za sve apartmane zajedno je 9.300 kuna, uvećano za PDV, a u nju se ne uračunavaju režijski i troškovi tekućeg održavanja koje plaća zakupnik.

Ponude do 12. travnja

Potencijalni zakupci svoje ponude trebaju HZMO-u dostaviti do 12. travnja do 10 sati bez obzira na način dostave, stoji u oglasu objavljenom u Narodnim novinama. Zakupci mogu biti privatne ili pravne osobe registrirane za ugostiteljsku djelatnost, a zakupnina se uplaćuje na račun državnog proračuna.

Apartmani se daju u zakup ′radi pružanja usluge smještaja, odnosno ugostiteljske usluge u objektu zatvorenog tipa′, uz uvjet da radnici HZMO-a imaju pravo prednosti korištenja apartmana uz popust od 50 posto od tržišne cijene smještaja.

Je li HZMO i ranije davao apartmane u zakup ili to čini po prvi put, pitanje je na koje iz Zavoda nisu izravno odgovorili.

′HZMO je oglašene apartmane stekao iz posebnih namjenskih sredstava koja su izdvajali radnici Zavoda do početka devedesetih godina. Zavod ih ne može izravno iznajmljivati za usluge smještaja, već samo putem zakupaca pravnih ili fizičkih osoba registriranih za ugostiteljsku djelatnost. Stoga je oglašavanje apartmana za davanje u zakup za pružanje usluga smještaja dio redovnog poslovnog procesa gospodarenja nekretninama′, odgovorili su iz HZMO-a na upit Hine jesu to činili i ranije i kakva su im iskustva.

Dobro gospodarenje

′Uobičajeno je da vlasnici, s ciljem dobrog gospodarenja, nekretnine koje ne koriste daju u zakup ili najam, jer bi u suprotnom takve nekretnine bile prazne i predstavljale trošak vlasniku (...)′, pojašnjavaju iz HZMO- na pitanje je li uobičajeno da se institucije takvog tipa bave iznajmljivanjem apartmana.

Neodređeno su odgovorili na pitanje imaju li još nekretnina i koliko. 

′Zavod ima određeni portfelj nekretnina u vlasništvu iz ranijeg razdoblja, stečenih prema ranijim propisima, i te nekretnine su ujedno i dio ukupne državne imovine′. Kad je riječ o načinu njihova korištenja, iz HZMO-a ističu da se pitanje upravljanja i raspolaganja rješava u suradnji s nadležnim Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava te Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom.

Što sve mora sadržavati pisana ponuda, koji su kriteriji za odabir najpovoljnije, tko ima pravo prvenstva na zakup, te druge pojedinosti pobrojane su u javnom natječaju, objavljenom u Narodnim novinama broj 28 od 30. ožujka.