Izricanje prvostupanjske presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu u procesu za primanje mita od Hypo Alpe Adria bank (HAAB), neslužbeno najavljeno za 16. studenog, usmjerilo je pozornost javnosti na rad Državnog odvjetništva i glavnog odvjetnika Mladena Bajića prema brojnim aferama što su se u Hrvatskoj povezivale s tom bankom. I pitanje zašto se tim aferama sudstvo nije bavilo, odnosno je li riječ o selektivnom pristupu ili pak nedovoljnoj osposobljenosti Državnog odvjetništva da se bez pomoći sa strane, kao u slučaju optužnice protiv Sanadera za što je Austrija dostavila brojne spise, uhvati u klinč s "velikim igračima", piše Deutsche Welle.

Hypo banka - "poluga" za mešetarenje hrvatske političke elite

Prije nego što pokušamo naći odgovor, valja podsjetiti da je prije gotovo dvije godine Austrija provela suđenje i osudila krivce na čelu s predsjednikom Uprave Wolfgangom Kultererom za slom te nekad male koruške banke. Treba, također, podsjetiti kako je u kolovozu ove godine ta austrijska banka uložila građanske tužbe kojima od nekada vodećih ljudi u slovenskim podružnicama Hypo banke i Hypo Leasinga traži odštetu od 23,4 milijuna eura. U Hrvatskoj su se dosad o ostalim aferama vezanim za Hypo banku bavili mediji koji su s njom povezivali poduzetnike, tajkune, medijske izdavače, političare... Na primjer tjednik Globus - "Wolfgang Kulterer: HAAB je u Hrvatsku došla na poziv Sanadera i dala je kredit Pukanićevoj Republici. Novinska agencija Hina je javljala - "Afera Hypo: Na fantomskom projektu Barbariga-Dragonera spiskali 80 milijuna eura", tjednik Nacional - "Austrijanci najavili nova uhićenja: Ključni su bili Tuđman, Zagorec i još deset političara"... Mogli bismo tako nizati naslove stotina i stotina novinskih stranica o vezi HAAB-a i najutjecajnijih hrvatskih osoba ili citirati izjave poput one koruškog parlamentarnog istražitelja Rolfa Holuba kako će pitati Sanadera o financiranju HDZ-a preko Hypo banke te o ulogama tajkuna Roberta Ježića i izdavača Nine Pavića. I vjerojatno bismo došli tek do zaključka publicista Dražena Rajkovića, koji je baveći se tzv. Sanaderovom hobotnicom, konstatirao: "Banka je poslužila kao poluga uz pomoć koje je dio hrvatske političke elite, pretežno povezan s HDZ-om (ali i ne samo s tom strankom) ‘oprao' tijekom rata isisani novac iz ratom poharane zemlje i legalno ga vratio u Hrvatsku u obliku fiktivnih investicijskih kredita, čime su zagospodarili najvažnijim državnim resursima."

Velika većina javnosti, a među njima i odvjetnici, smatraju kako se Državno odvjetništvo kalkulantski odnosi prema Hypo banci. U prilog toj tezi navode činjenicu da je Bajić o istrazi protiv Sanadera obavijestio State Department prije nego što je postupak pokrenut. Mediji, npr. Novi list i još više brojni portali ismijavaju "hrabrost" Mladena Bajića, koji se nakon više od desetljeća od kada su objavljeni prvi tekstovi o provizijama i mitu HAAB-a u Hrvatskoj, a baš uoči posljednjih parlamentarnih izbora, "bacio" na Sanadera. I već sada žale što je, po njima, glavni državni odvjetnik odustao od procesuiranja Sanadera i tajkuna Miroslava Kutle, navodno također povezanih provizijama za kredite što ih je odobrila Hypo banka. O već legendarnim Bajićevim vještinama da se održi na mjestu prvog čovjeka Državnog odvjetništva ispisano je barem onoliko tekstova koliko i o samoj "aferi Hypo banke".

Simboličan slučaj koji se može dokazati

Ivanka Toma

No neki, kao novinarka Večernjeg lista Ivanka Toma, koja godinama prati i tu aferu ali i Bajićev rad smatra kako je "za pretpostaviti da su oni išli na slučaj koji mogu dokazati, odnosno da su im se otvorili dokazi protiv Sanadera." Kao drugo ističe simboliku samog procesa. "Optuženik Sanader je bio predsjednik Vlade. I predstavlja vrh vlasti te simbolizira isprepletenost korupcije, vlasti i kriminala u Hrvatskoj", naglasila je Toma. S njom je suglasan profesor Žarko Puhovski, koji navodi tri razloga za ambivalentan odnos prema držanju Državnog odvjetništva i samog Bajića u slučaju "afere Hypo". "Između onoga što se u medijima može napisati i onoga što je ‘osnov sumnje', kako to zakon kaže, za Državno je odvjetništvo velika razlika. I to mediji vrlo često zaboravljaju. U strategiji Državnog odvjetništva bilo je vrlo bitno da se pokaže kako je ova država u stanju učiniti ono što nitko nije. A to je da nema države u kojoj nije bilo državnog udara, a da je toliki broj državnih dužnosnika na sudu, pred sudom ili u zatvoru. To pokazuje neku namjeru države da se stvari raščiste", kazao je Puhovski. I kao treći razlog navodi izjave nekih "čudnih političara iz CDU-a i iz britanskog parlamenta" koji direktno pritišću hrvatsko pravosuđe i traže da se Sanaderu pomogne. "Ti pritisci pokazuju da je prevelik zalogaj za Državno odvjetništvo, bojim se i za hrvatsku državu, i ovo što čine a kamoli nešto više", smatra Puhovski.

Sudski epilog

Žarko Puhovski

I Toma i Puhovski vjeruju kako bi suđenje Sanaderu moglo otvoriti prostor za sudski epilog i ostalih afera. "Na koncu, ako se pokažu ovdje uspješni, onda bi otvorili vrata da procesuiraju i ostale slučajeve", kazala je Toma. "Ja mislim da će oni pokušati iz sadašnjeg suđenja izvući materijal za naredna suđenja. Ako to uspiju, to će biti velika stvar, ali mislim da to onda nitko neće pratiti jer će se misliti kako je glavna stvar prošla sa Sanaderom.", uvjeren je Puhovski, "jer je u dosadašnjem suđenju velika količina činjenica izašla na vidjelo, od kojih su neke bile znane a neke su bile neznane, poglavito za osobe s politički nižim utjecajem, ali ekonomski daleko moćnijim nego što se vodi aktualni proces." Toma dodaje kako je i pitanje ima li Državno odvjetništvo dovoljno vremena, ljudi i mogućnosti za procesuiranje svih povezanih s "aferom Hypo" u Hrvatskoj. Jer, ne smije se zaboraviti kako se bilanca Hypo banke od 1992. do kolovoza 2006. povećala s dvije na 25 milijardi eura da bi se do kraja 2008. gotovo udvostručila, odnosno povećala na 43 milijarde - samo milijarda je ostvarena štednjom austrijskih građana.