NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EUROSTATObjavljeno: 23.01.2023
Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom udjela duga u BDP-u

Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom udjela duga u BDP-u

Javni dug u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjio se i na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine zahvaljujući kontinuiranom rastu gospodarstva, a Hrvatska je zadržala mjesto među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lanjskog rujna 85,1 posto BDP-a, izračunao je Eurostat. Na kraju lipnja iznosio je 86,4 posto.

U eurozoni spustio se s 94,2 na 93 posto.

Na kraju rujna 2021. iznosio je 89,7 posto u EU dok je u eurozoni bio gotovo izjednačen s BDP-om.

Dug je porastao u apsolutnom izrazu, ali je gospodarstvo poraslo još snažnije, objasnili su statističari smanjeni udio duga u BDP-u.

Hrvatska uz Finsku

Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je i na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Italija je ponovo zauzela drugo mjesto s dugom gotovo 50 posto većim od BDP-a. Slijede Portugal gdje je bio veći za petinu, te Španjolska i Francuska gdje je nadmašio BDP za 16 odnosno za 13 posto.

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna 45,689 milijardi eura, što odgovara 70,4 posto BDP-a, navodi Eurostat, napominjući da je iznos izračunat na temelju službeno utvrđenog tečaja zamjene kune za eure uoči ulaska u eurozonu.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 45,636 milijardi eura, odnosno 73,2 posto BDP-a. Na kraju rujna 2021. godine iznosio je 45,856 milijardi eura, odnosno 81,5 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Finska i Slovenija gdje je iznosio 70,8 odnosno 72,3 posto.

Najnižu razinu duga bilježile su na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Estonija gdje je iznosio 15,8 posto BDP-a. U skupini su i Bugarska i Luksemburg čiji je dug iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.

Izdvojena ′četvorka′

U samo četiri zemlje EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bio veći nego na kraju lipnja, a najviše je porastao u Bugarskoj i Češkoj, za 1,9 odnosno 1,7 postotnih bodova.

Slijede Francuska i Švedska gdje je uvećan za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.

Najviše je pak u usporedbi s lipnjem smanjen udio javnog duga u BDP-u u Grčkoj, za 5,3 postotna boda. Slijede Cipar gdje je bio manji za 3,8 postotnih bodova i Portugal gdje je smanjen za 3,3 postotna boda.

U skupini su i Italija i Hrvatska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio manji za tri odnosno za 2,8 postotnih bodova nego na kraju lipnja.

Ponovo oštar pad

Hrvatska se svrstala i u skupinu zemalja EU s najvećim padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na rujan 2021. godine, za 11,1 postotni bod.

Veći su pad bilježile samo Grčka, za 24,7 postotnih bodova, i Cipar, za 15 postotnih bodova.

Eurostat u skupini izdvaja i Portugal i Dansku, gdje je smanjen za devet odnosno 8,8 postotnih bodova. Značajno je smanjen i u Irskoj, za 8,4 postotna boda, te Litvi i Sloveniji, za 7,3 odnosno 7,2 postotna boda.

Veći javni dug nego na kraju rujna 2021. godine bilježila je samo Češka, za 4,7 postotnih bodova, utvrdio je Eurostat.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
Eurostat ~ EU ~ eurozona ~ Hrvatska ~ javni dug ~ BDP ~ rast gospodarstva

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17180 0,00
0,28%
GBP
0,86530 0,00
0,07%
CHF
0,93470 0,00
0,01%
JPY
173,33000 0,45
0,26%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
129,42 €
11.09.2025
0,49%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 12.09. 16:00  3851,82
28,27
0,74
CROBEX10* 12.09. 15:53  2472,60
21,09
0,86
CROBEX10tr* 12.09. 15:53  2843,51
23,93
0,85
ADRIAprime* 12.09. 16:00  2993,33
7,88
0,26
CROBISTR* 12.09. 16:31  184,9259
-0,01
0,00
CROBIS* 12.09. 16:31  99,223
-0,01
-0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:06:48 12.09.2025)
(17:06:48 12.09.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
PODR
157,50 €
4,30%
1.509.833,00 €
KOEI
708,00 €
-0,56%
651.436,00 €
ZITO
20,80 €
6,12%
531.317,70 €
KODT2
3.720,00 €
0,00%
360.480,00 €
DLKV
8,38 €
0,96%
260.865,76 €
IG
56,00 €
4,87%
200.545,00 €
HT
41,50 €
0,24%
172.787,90 €
KODT
3.800,00 €
-1,30%
148.390,00 €
ADPL
16,85 €
-0,59%
114.438,50 €
ZABA
24,50 €
-0,81%
111.783,90 €
Redovni dionički promet:   
4.681.947,15 €
Redovni obveznički promet:   
8.056,00 €
Sveukupni promet:   
4.690.003,15 €