Hrvatska će, uz Njemačku i Luksemburg biti po prvi puta predmetom dubinske analize ekonomije (IDR, in-depth review) u sklopu Europskog semestra 2014, ciklusa koordinacije ekonomske i fiskalne država članica Europske unije.

Predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso, potpredsjednik Olli Rehn i povjerenik Laszlo Andor predstavili su rezultate Izvješća mehanizma za uzbunjivanje (AMR, Alert Mechanism Report), instrumenta kojim Komisija 'sondira' svih 28 članica i potom izdvaja za pažljiviju analizu one u kojima percipira moguće ozbiljnije ili trajnije neravnoteže. Detaljna analiza potrebna je za Hrvatsku zbog boljeg razumijevanja prirode i potencijalnih rizika povezanih sa izvozom, trgovinskog uspjeha i konkuretnosti, ali i unutarnjih razvoja događaja, kratko je objašnjenje odluke o izdvajanju Hrvatske.

Jednostavnije, niz indikatora koji se tiču vanjskotrgovinske bilance, nezaposlenosti, javnog duga i slično, daju razloga za daljnje ispitivanje hrvatske ekonomije.

U radnom dokumentu Komisije u kojem je posvećena po jedna stranica svakoj zemlji, piše kako je Hrvatska dobrovoljno participirala u prošlom Europskom semestru te da je u odnosu na njega ostvaren određeni napredak, ali i da ostaju veliki izazovi u području fiskalne politike i strukture ekonomije. Što se tiče javnih financija, Komisija prepoznaje napredak ostvaren kroz tri nova zakona (Zakon o proračunu, Zakon o fiskalnoj odgovornosti i Odluka o uspostavljanju Odbora za fiskalnu politiku) i u odmicanju poreznog opterećenja od rada prema porezima manje štetnima za rast. U pluseve se ubraja i poboljšanje porezne naplate i ukupne porezne administracije, ali se u pogledu izdataka koristi nešto delikatnija formulacija koja govori o 'poduzimanju koraka za reviziju efikasnosti i održivosti troškova socijalne zaštite i mirovina'. Analiza javnih financija završava iznošenjem podatka o pet posto proračunskog deficita prošle godine i četiri posto u prvih devet mjeseci ove, što je više nego je planirano za cijelu ovu godinu (3 posto). Pored toga, navodi se i rast državnog duga od 2009. naovamo na 55,5 posto u prošloj godini uz očekivanje daljnjeg rasta.

Rast i konkurentnost, pak, daleko su lošije ocijenjeni. 'Slaba kvaliteta poslovnog okruženja i niska efikasnost pravosuđa, kao i nedostatak konkurencije na ključnim tržištima opterećuju perspektivu rasta hrvatske ekonomije', stoji u analizi Komisije. Na znanje se uzimaju mjere poduzete proteklih godina u smjeru smanjenja administrativnog tereta i oživljavanja investicija, no i konstatira kako je potrebno učiniti više. Spominje se premalo izdvajanja na istraživanje i razvoj u kombinaciji s neefikasnim pravnim okvirom, s tim da su nova Strategija inovativnosti i planirana Strategija pametne specijalizacije okarakterizirane kao korak u pravom smjeru.
Na kraju, potencijal hrvatskog tržišta rada je opisan kao izrazito nedovoljno razvijen uz posebnu ugroženost mladih, starijih, dugoročno nezaposlenih i žena. Prve promjene Zakona o radu spominju se kao pozitivan pomak, pri čemu su posebno izdvojene one u području zaštite radnog odnosa. Daljnje razrada legislative koja se tiče zaštite radnog mjesta i mirovinska reforma se pripremaju, piše u analizi. S druge strane, socijalna situacija se pogoršava s oko trećinom stanovništva izloženom riziku siromaštva. 'Postoji prostor za poboljšanje efikasnosti sustava socijalne skrbi i rješavanje destimulacije nekih skupina za zapošljavanje', tvrdi Komisija . Strategija socijalne skrbi 2011.-2016. i novi zakoni u području socijalne skrbi smatraju se dobro podlogom za reformu, no Komisija zadržava konačno sud do njihove stvarne implementacije.

Ukupno 16 zemalja prema dostupnim makroekonomskim podacima i mišljenju Komisije zahtijevadublju analizu, među kojima se Slovenija i Španjolska ističu zbog prije utvrđenih pretjeranih neravnoteža čije smanjivanje ili kontinuiranost će nova analiza sada utvrditi. Vijest dana, pak, u europskim okvirima je pokretanje IDR-a Njemačke zbog kontinuiranih neravnoteža u vanjskotrgovinskoj bilanci. Najveća i najmoćnija ekonomija Unije bilježi od 2007. suficit veći od šest posto BDP-a, 'plafona' koji je Unija odredila. I Rehn i Barroso su se unaprijed ogradili od prozivanja Njemačke zbog konkuretnosti i objasnili kako je za tu zemlju indicirana potreba dublje analize zato što se čini da je kontinuirano previsok suficit tekućeg računa platne bilance posljedica prevelikog investiranja izvan Njemačke i slabog investiranja unutar zemlje. 'Tu se ne radi o propitivanju njemačke konkurentnosti, ne, i želim da to bude jasno - pravi problem Europe nije velika njemačka konkurentnost, to je zapravo velika prednost za europsku ekonomiju u cjelini. Daleko je veći problem što su drugi još uvijek daleko od te razine konkurentnosti', rekao je Barroso. 'Neka bude jasno, ne kritiziramo njemačku vanjskotrgovinsku konkurentnost ili njen uspjeh na globalnim tržištima, dapače, to želimo svim članicama EU. No, kontinuirano visok suficit znači da Nijemci kontinuirano ulažu velik dio svoje štednje u inozemstvo. Pitanje je koliko je to efikasno, čak i iz njemačke perspektive', dodao je Rehn. Obojica su naveli otvaranje i reformu sektora uslužnih djelatnosti kao primjer kako bi Njemačka mogla pomoći oporavku drugih zemalja članica.

Francuska, Italija i Mađarska imale su neravnoteže u prošloj 'rundi' koje su zahtijevale odlučno političko djelovanje, pa će IDR za njih utvrditi eventualno daljnje postojanje navedenih neravnoteža, a princip je isti za sve zemlje kojima je određen IDR - valja utvrditi što je učinjeno i u kojem se smjeru kreću. Svoje odluke Komisija temelji na podacima Eurostata koji u obzir uzimaju 11 osnovnih makroekonomskih pokazatelja poput tekućeg računa platne bilance, tečaj, troškova rada, javnog duga, nezaposlenosti, kreditiranje privatnog sektora itd. Rezultati dubljih analiza bit će objavljeni u proljeće sljedeće godine, nakon čega će uslijediti i preporuke za svaku članicu posebno. Paralelno s ovom procedurom teče i ona koja se bavi javnim financijama, Procedura prekomjernog deficita. Komisija bi u petak trebala izaći s konkretnim mišljenjima i odlukama o prijedlozima proračuna zemalja članica.

Kratki rječnik:
Europski semestar (European Semester) - ciklus u kojem države članice raspravljaju o proračunskim i ekonomskim planovima s drugim članicama kroz cijelu godinu s ciljem usklađivanja ekonomskih politika i praćenja zajednički zacrtanih prioriteta.
Godišnja analiza rasta (Annual Growth Survey) - određivanje osnovnih ekonomskih prioriteta EU. Sljedećih godinu dana to će biti: diferencirana, rastu orijentirana fiskalna konsolidacija; povratak posuđivanja banaka ekonomiji; promoviranje rasta i konkurentnosti; rješavanje nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize; modernizacija javne uprave.
Dubinska analiza (In-depth review) - daljnja mjera analiziranja država članica koje su izdvojene zbog mogućih ozbiljnijih makroekonomskih neravnoteža ili su veće prošle jednu analizu, pa se utvrđuje trenutno stanje.
Izvješće mehanizma za uzbunjivanje (Alert Mechanism Report) - prvi stupanj u kojem se obavlja okvirna, općenita analiza svih država članica, nakon čega Komisija odlučuje hoće li preporučiti IDR.