Kreditna agencija Fitch Ratings potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na ′BB′ i ′BB+′ rejting u domaćoj valuti, kao i stabilne izglede.

U obrazloženju odluke Fitch navodi da je lanjski rast duga i deficita države bio očekivan, s obzirom na primjenu nove Eurostatove ESA 2010 metodologije izračuna, i da je taj izračun imao samo marginalni utjecaj na deficite.

No, uključivanje dvije velike državne kompanije u opći dug države doveo je do povećanja bruto duga opće države za prosječno 7,8 postotnih bodova u razdoblju od 2008. do 2013. godine, na 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju 2013.

Fitch navodi da posljednji podaci ukazuju na rast proračunskih prihoda, uglavnom od PDV-a, što je više nego nadoknadilo pritiske na rashode i dovelo do smanjenja deficita opće države na 5 posto BDP-a u 2014., s 5,2 posto u 2013., ali je i dalje viši od 4,6 posto, koliko iznosi cilj u Proceduri prekomjernog deficita (EDP).

Fitch smatra da je okvir fiskalne politike za razdoblje od 2015. do 2017. temeljen na realnijim makroekonomskim pretpostavkama nego posljednjih godina - s očekivanim rastom gospodarstva u ovoj godini za 0,5 posto i 1,5 posto do 2017. - i predviđa smanjenje deficita opće države na 3,8 posto BDP-a u 2015., na 3,6 posto u idućoj i 2,3 posto u 2017. godini. Te projekcije i dalje će biti iznad ciljeva iz EDP-a, napominje Fitch.

Tek blagi pad deficita

Fitch navodi kako vlasti planiraju smanjenje troškova na mirovine, plaće u javnom sektoru, u zdravstvenom i obrazovnom sustavu kako bi ispunile ciljeve iz EDP-a. Međutim, napominje Fitch, mjere za postizanje tih ciljeva tek trebaju biti specificirane i mogle bi biti ublažene zbog nadolazećih izbora i strahovanja vlasti od ugrožavanja slabog rasta gospodarstva. Fitch stoga očekuje da će deficit opće države skromno pasti na 4,5 posto BDP-a u 2015. i 3,9 posto u idućoj godini.

Usklađena fiskalna konsolidacija i ubrzanje strukturnih reformi povećali bi kreditnu sposobnost države i oslobodili fiskalni prostor za bolje korištenje 12,5 milijardi eura iz EU strukturnih, kohezijskih i drugih fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju od 2014. do 2020. godine. Trenutačno je apsorpcijska stopa tih fondova među najnižima u zemljama EU-a, dok bi zbog približavanja parlamentarnih izbora provođenje strukturnih reformi moglo ostati postupno u kratkom roku.

Nastavak recesije i dalje pogoršava izglede za fiskalnu konsolidaciju i održivost javnog duga. Lani je Hrvatska zabilježila šestu godinu recesije - premda je BDP po procjenama pao 0,5 posto, manje u odnosu na 1 posto u 2013. godini - jer je gospodarstvo pod pritiskom razduživanja privatnog sektora i fiskalne konsolidacije.

Veći rast industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo, zajedno s povećanjem produktivnosti, ukazuju na blagi oporavak gospodarstva u 2015. od 0,5 posto, pri čemu će najveći poticaj doći od neto izvoza. Međutim, blaga deflacija, koju Fitch u 2015. procjenjuje do minus 0,5 posto, sugerira da bi nominalni BDP praktično ostao nepromijenjen.

Očekuje se daljnji rast javnog duga

Uzimajući u obzir novu ESA 2010 metodologiju, u Fitchu procjenjuju da je bruto dug opće države krajem 2014. godine dosegnuo 81 posto BDP-a. Napominje i da su proračunske financijske potrebe visokih 20 posto BDP-a, no također i fiskalna financijska fleksibilnost.

Većina fiskalnih financijskih potreba zadovoljava se na domaćem tržištu, gdje su troškovi pozajmljivanja pali na povijesno niske razine, a rezerve gotovine iznose 6,5 posto BDP-a. Ipak, kažu u toj agenciji, održivost javnog duga daleko je od sigurne, te navode da udjel duga u BDP-u vjerojatno neće dosegnuti vrhunac sve do 2016., a tada bi, procjenjuju u Fitchu, mogao dosegnuti 88 posto BDP-a, dok bi slabi fiskalni rezultat i/ili nastavak recesije mogli lako potkopati taj osnovni scenarij, napominje Fitcha.

Fitch u izvješću navodi i da je Vlada pronašla način kako da ublaži nedavnu aprecijaciju švicarskog franka i njezin negativni utjecaj na otprilike 23,8 milijardi kuna kuna kredita građanima vezanih uz ′švicarce′, što predstavlja otprilike 7 posto BDP-a, i to na način da fiksira tečaj kune prema franku na godinu dana, prepustivši bankama da snose trošak toga. I dok će taj potez podržati sektor kućanstava i potencijalno spriječiti intenzivnije razduživanje, Fitch upozorava da će to nagristi profitabilnost bankarskog sektora, uglavnom u stranom vlasništvu.

Hrvatski BDP po glavi stanovnika je visok u usporedbi sa zemljama koje imaju ′BBB′ i ′BB′ rejting, što doprinosi većoj toleranciji zaduženosti, dok je bilanca plaćanja u plusu za više od jedan posto BDP-a od 2013. godine. Ti faktori važni su podupiratelji rejtinga. Ipak, Hrvatska ostaje i dalje visoko zadužena u odnosu na slične zemlje: neto vanjski dug dosegnuo je krajem 2014. više od 60 posto BDP-a, povećavši ionako velike potrebe za vanjskim financiranjem.

Razduživanje kućanstava, kompanija i banaka rezultiralo je smanjenjem njihova udjela u ukupnoj zaduženosti, no vanjsko zaduživanje države ostaje značajno, navode u Fitchu.

Uravnoteženi pozitivni i negativni rizici

Fitch još navodi da stabilni izgledi za rejting znače da su uravnoteženi negativni i pozitivni rizici po hrvatski kreditni rejting.

Kao negativne rizike, koji bi mogli izazvati snižavanje rejtinga, Fitch navodi značajni fiskalni poremećaj koji bi doveo do eskalacije udjela duga u BDP-u, produljenu recesiju, moguće uz deflatorne pritiske, koja bi dalje oslabila izglede za osiguranje održivosti javnog duga, te povećanje jamstava koje daje država, a koja se trenutno kreću u visini od 9 posto BDP-a.

S druge strane, Fitch bi mogao povećati rejting dođe li do većeg napretka u smanjivanju proračunskog deficita u skladu s EDP-om, čime bi se u srednjem roku smanjio udjel javnog duga u BDP-u, kao i zbog jasnih znakova gospodarskog oporavka, poduprtih snažnijim strukturnim reformama.

Fitchov kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti jednak je onom Standard & Poor′sa, sa stabilnim izgledima, dok je kod Moodys′a jedan stupanj viši, Ba1, ali uz negativne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neinvesticijskom, špekulativnom području.