Objava Saveznih rezervi (Fed) o proširenju operacije Twist kupnjom dodatnih obveznica ministarstva financija tijekom sljedećih šest mjeseci ukupne vrijednosti 267 milijardi dolara, čime će se za ovu godinu dosegnuti iznos od 667 milijardi, nije imala gotovo nikakav učinak na kamatne stope i cijene dionica. Izostanak tržišnog odgovora važan je pokazatelj da monetarno olakšanje više nije korisno oruđe povećanja gospodarske aktivnosti.Fed opetovano izjavljuje kako će učiniti sve da potakne rast. To je dovelo do izrade plana o održavanju kratkoročnih kamatnih stopa blizu nule sve do kraja 2014. godine, kao i o opsežnom kvantitativnom olakšanju, za kojim je uslijedila operacija Twist, kojom ta banka mijenja kratkoročne za dugoročne dionice.

Balon na tržištu obveznica?
Navedene mjere nisu uspjele pridonijeti smanjenju dugoročnih kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnje dionice ministarstva financija iznosi 1,6 posto, što je pad sa 3,4 posto u odnosu na početak 2011. Iako je teško odrediti koji udjel pada odražava povišenu potražnju za tim dionicama od strane globalnih investitora nesklonih riziku, mjere Feda neupitno su dijelom zaslužne za to. Niže dugoročne kamatne stope u istom su razdoblju pridonijele niskom četiripostotnom porastu indeksa cijena dionica S&P 500. Fed vjerojatno neće uspjeti dodatno smanjiti dugoročne kamatne stope. Sada su pale tako nisko da se mnogi ulagači s pravom pribojavaju da slijedi stvaranje balona na tržištu obveznica i dionica. Posljedica toga moglo bi pak biti znatno tržišno potaknuto povećanje dugoročnih kamatnih stopa koje Fed ne bi mogao spriječiti. Promjena glede preferencija portfelja stranih ulagača s dugoročnih obveznica na nešto drugo vrlo bi jednostavno mogla pokrenuti taj slijed događaja.Iako su potezi Feda bili od pomoći vlasnicima obveznica i dionica, ne može se dokazati da su oni potaknuli gospodarsku aktivnost. Američko gospodarstvo i dalje se bori s vrlo sporom stopom rasta i visokom nezaposlenošću. Iako se gospodarstvo već tri godine širi, razina BDP-a i dalje je samo jedan posto viša nego prije gotovo pet godina, na samom početku recesije. Rast stope BDP-a 2011. iznosio je tek 1,7 posto, a ni danas nije znatno viši.Najnoviji podaci upućuju na pad osobnog dohotka, smanjenje broja novih radnih mjesta i nižu potrošačku aktivnost.

Strukturni problemi
Primarni učinak monetarnog olakšanja obično je poticaj potražnje za stambenim objektima, a time i podrška građevinskoj industriji. No, do danas, unatoč rekordno niskim hipotekarnim kamatnim stopama, cijene stambenih nekretnina i dalje padaju te su u realnom pogledu više od 10 posto niže nego prije dvije godine. Ulaganja u stambene projekte i dalje su upola manja nego prije početka recesije. Fed je svjestan toga da strukturni problemi na tržištu stambenih nekretnina onemogućuju njegovu sposobnost da ovim putem potakne gospodarstvo. I poslovna su ulaganja slaba, premda velike korporacije imaju vrlo visoke gotovinske bilance. Uz toliku unutarnju likvidnost, ta poduzeća nisu osjetljiva na smanjenje tržišnih kamatnih stopa. Istodobno, mnoga mala poduzeća ne mogu dobiti zajmove jer lokalne banke o kojima ovise nemaju adekvatan kapital zbog gubitaka nagomilanih na komercijalnim zajmovima za nekretnine. Ni tim malim poduzećima ne pomažu niže kamatne stope.

Privremeno slabljenje dolara
Monetarno olakšanje privremeno je pridonijelo slabljenju dolara, što je potaknulo neto izvoz. No, vrijednost dolara odnedavno je počela rasti zbog toga jer globalni investitori odustaju od eura i traže sigurnost u dolaru. Čak i ako američko gospodarstvo u mjesecima koji slijede nastavi posrtati, Fed sve do konca godine vjerojatno neće poduzeti više ništa u vezi s tim. Sljedeći potezi za spas gospodarstva morat će doći ili od Kongresa ili od vlasti koja će biti izabrana u studenome. Kako bilo, jasno je što se mora poduzeti. Mora se ukloniti oblak koji se nadvija nad gospodarstvo u obliku nagla porasta poreza na osobni i poslovni prihod, a koji bi se trebao početi automatski naplaćivati od početka 2013. Predviđeno povećanje dugoročnog fiskalnog deficita mora se preokrenuti zatiranjem porasta transfera prema umirovljenicima srednjeg sloja. Temeljne porezne reforme trebale bi ojačati poticaje, smanjiti problematičnu "poreznu potrošnju" i podići dohodak. Na kraju, odnos između vlade i poslovnog svijeta, koji je sada suparnički, mora se poboljšati. Ako do svega toga dođe u 2013. godini, američko gospodarstvo moći će se vratiti na normalniji put gospodarskoga rasta i povećanja zaposlenosti. Tek tada se Fed može usredotočiti na svoju temeljnu zadaću sprječavanja porasta stope inflacije. Dotad je potpuno nemoćan.