Oko 50.000 dužnika koji otplaćuju kredite vezane uz eursku valutnu klauzulu, oštećeni su, ovisno o visini kredita i trajanju otplate, od tisuću pa do 10.000 eura.

Riječ je o kreditima ugovorenima od 10. rujna 2003. do kraja 2008. godine s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenjala odlukom banke, a Udruga "Franak" poziva te dužnike da sudjeluju u novoj tužbi koju pokreće protiv sedam banaka koje su pravomoćno osuđene zbog nezakonite promjenjive kamate za kredite u švicarskim francima.

Skupnom će tužbom tako zahtijevati vraćanje preplaćenih iznosa kamata uz isplatu zakonitih zateznih kamata od Zagrebačke, Privredne, Splitske, OTP, Erste, Raiffeisenbank i Hypo Alpe-Adria banke.

- Teško je govoriti i procjenjivati koliko su ljudi oštećeni nezakonitim jednostranim podizanjem promjenjivih kamatnih stopa. Ovisi to o visini kredita, visini kamate, trajanju otplate, ovisi o mnogo toga, nema pravila, može biti tisuću eura, a može biti i 10.000 eura - rekao nam je Goran Aleksić iz Udruge "Franak", koji ističe da se poziv te udruge dužnicima u eurskim kreditima da se učlane u Udrugu "Franak" i sudjeluju u skupnoj tužbi odnosi na sve vrste kredita u eurima.

Tko se prvi javi

Udruga "Franak" će za pet do deset dužnika koji se prvi jave s kompletnom dokumentacijom organizirati i logistički pomagati podizanje privatne skupne tužbe. Kako se skupna tužba podiže na maksimalni iznos predmeta tužbe od 250.000 kuna, taj iznos ograničava broj suparničara koji sudjeluju u tužbi.

Udruga jamči tim dužnicima da neće imati nikakve troškove sudskoga spora, bez obzira na sudski ishod procesa. Za sljedećih stotinu dužnika u eurima koji se učlane i zatraže pomoć, Udruga "Franak" će pomoći u izračunima preplaćenih kamatama.

- Nadamo se da ćemo osvijestiti dužnike koji vraćaju eurske kredite, a budući da im kamate nisu previše rasle, ne osjećaju to toliko. No, dužnici u eurskim kreditima nisu dovoljno osviješteni o razmjerima štete koju trpe zbog nezakonitih povećanja kamata, te o potencijalnoj šteti koja tek dolazi zbog nezakonito određenih fiksnih kamatnih marži u njihovim kreditima.

Fiksnu maržu banke određuju samostalno i samovoljno, pa je ona primijenjena i kod konvertiranih kredita u švicarskim francima koje su dužnici morali potpisati jer inače ne bi mogli konvertirati kredite. Takav način poslovanja banaka je nezakonit i to se mora ispraviti. Mi se nadamo da ćemo animirati ljude da ustanu i privatnim tužbama protiv banaka - ističe Aleksić.

Dvaput godišnje

Osim što pokreće novu kolektivnu sudsku tužbu zbog jednostranog mijenjanja kamata za eurske dužnike, što je i bila najavila prije nekoliko godina, Udruga "Franak" će uskoro uputiti u saborsku proceduru prijedloge dvaju zakona.

Jednim zakonom bi se utvrdila metoda za određivanje fiksnih kamatnih marži, a drugim bi se omogućilo da svi dužnici koji su podignuli kredite s promjenjivim kamatama od 10. rujna 2003. do kraja 2008., pa i oni koji su otplatili svoje kredite, izvansudski dobiju svoje preplaćene kamate na temelju pravomoćne sudske presude u kolektivnom sudskom procesu.

Banke su prije tri godine bile zakonski obvezne za sve nove i stare kredite s promjenjivim kamatama odrediti na temelju kojeg parametra ih mijenjaju i ovisno o tom parametru smiju ih mijenjati dvaput godišnje. Bio im je ponuđen širok izbor tih parametara, a mnoge su se odlučile za Euribor za kredite u eurima.

Tako su početkom 2013. privezale promjenjive kamate uz tu europsku referentnu kamatnu stopu, koja je zadnjih nekoliko godina na povijesnim minimumima, čak je i negativna. Tako je najveći dio tih promjenjivih kamata postao fiksna marža, nepromjenjiva do kraja otplate kredita.

Fiksna marža

Pitamo Aleksića znači li to da za sve eurske kredite "Franak" traži zakon kojim bi se bankama naložilo da se za svakog dužnika vrate na dan podizanja kredita i na tadašnju vrijednost Euribora i da na temelju tadašnje vrijednosti Euribora utvrde fiksnu maržu.

- Tako je. Fiksna marža ne može biti nego onakva kakva je trebala biti na početku otplate, drukčija marža ne može biti pravična ni zakonita. Vrijedi to za sve eurske kredite, čak i za konvertirane kredite - kaže Goran Aleksić.

Kad bi takav zakon prošao i dobio zeleno svjetlo u Saboru, značilo bi to automatsko obaranje kamate dužnicima u eurima kojima bi banke morale vratiti lijepu svotu, a u kombinaciji s eventualnim povratom za podizanje promjenjivih kamata, ovo bi banke osjetile znatno više nego konverziju kredita u "švicarcima". Ne čudi onda što Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije, smatra da će nova sudska tužba donijeti dugu i iscrpljujuću bitku za obje strane.

- Potrošači imaju pravo zatražiti zaštitu svojih prava ako smatraju da su im ugrožena. Jednako tako, bankarski sektor ima pravo štititi svoje interese. Potrošačima nitko neće ustati u zaštitu njihovih prava ako to sami ne učine - kaže Duljković.