Pokušaji Europske središnje banke (ECB) da oslabi euro mogli bi izazvati valutni rat ali ih dužnosnici ostalih vodećih središnjih banaka u svijetu ne komentiraju jer su svjesni da u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone baš i nemaju puno izbora.

Iz ECB-a su poručili da euro treba biti slabiji kako bi se oživjelo gospodarstvo koje je u drugom tromjesečju stagniralo a balansira i na rubu deflacije.

Takve su poruke obično tabu među velikim industrijskim zemljama, s obzirom na bojazni da bi pojačana konkurentnost jedne zemlje mogla potaknuti natjecanje u devalvaciji i ponukati druga gospodarstva da pribjegnu protekcionističkim mjerama.

ECB-ove su mjere pridonijele klizanju eura ispod razine od 1,30 dolara. Još u svibnju tečaj eura prema dolaru iznosio je 1,40 dolara za euro. Mjere uključuju verbalne intervencije, spuštanje ključnih kamatnih stopa nadomak nule i najavljeno jačanje likvidnosti u financijskom sustavu putem jeftinih kredita i kupovina obveznica.

"Ljudi ne kritiziraju ECB da potpiruje valutni rat jer strahuju da bi eurozona mogla kliznuti u deflaciju", kazao je za Reuters neimenovani japanski dužnosnik upućen u mjere upravljanja tečajem. "U interesu je svjetskog gospodarstva da Europljani naprave što treba kako bi izbjegli deflaciju", dodaje.

Japan je prošle godine također dobio prešutno zeleno svjetlo ostalih zemalja u skupini 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 kada je premijer Shinzo Abe krenuo u provedbu mješavine agresivnih poticajnih monetarnih i fiskalnih mjera zbog kojih je jen oštro oslabio.

Budući da su vodeće gospodarske sile godinama pozivale Japan da poduzme nešto kako bi oživio posustalo gospodarstvo, nisu se mogle žaliti na "abenomiju".

Problem je ECB-a što njegove nove injekcije likvidnosti možda neće doći do ciljanih adresa - poduzeća i kućanstava. Naime, mnoge banke u eurozoni još su opterećene značajnim iznosima nenaplativih kredita a imaju problema i s ispunjavanjem postroženih regulatornih zahtjeva o kapitalu.

Poduzeća bi pak mogla pokazati slabiji apetit za zaduživanjem s obzirom na neizvjesnost koju donosi sukob u Ukrajini i rat sankcijama na relaciji Zapad-Rusija.

U takvom bi kontekstu efikasnije rješenje mogao biti slabiji euro, napominje Reuters.

"Budući da je gospodarstvo eurozone u lošijem stanju nego ona u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, slabiji euro u odnosu na dolar i funtu prava je terapija", ističe Barrry Eichengreen, profesor ekonomije na kalifornijom sveučilištu i jedan od najistaknutijih svjetskih stručnjaka za valutne sustave.

"U tom bi slučaju došao kraj litanijama o financijskim šokovima iz Europe koji su protekle četiri godine zabrinjavali američka financijska tržišta", dodaje Eichengreen.

SAD je dosada u više navrata kritizirao tečajnu politiku, pozivajući, primjerice, Kinu da poduzme mjere kako bi se približila režimu tržišno definiranog tečaja. Trenutno Washington više brine prijetnja deflacije u Europi.

"Ohrabruju pojedini koraci koji su poduzeti u posljednje vrijeme, kao i kontinuirane rasprave u Europi o strategiji poticanja rasta baziranoj na blagoj monetarnoj politici. No, ključ je ipak u poticanju domaće potražnje i takva bi nastojanja trebale poduprijeti odlučne mjere u svim domenama gospodarske politike - fiskalnoj, strukturnoj i monetarnoj", kazao je krajem prošlog tjedna neimenovani dužnosnik američkog ministarstva financija.