NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EUROSTATObjavljeno: 12.11.2021
Blaži pad industrijske proizvodnje u EU i eurozoni u rujnu

Blaži pad industrijske proizvodnje u EU i eurozoni u rujnu

Industrijska proizvodnja na razini Europske unije i eurozone u rujnu je blago smanjena u odnosu na mjesec ranije, ponovno pritisnuta padom u sektoru kapitalnih dobara, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu je pala za 0,5 posto u usporedbi s kolovozom, kada je bila smanjena za 1,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U eurozoni je kliznula za 0,2 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 1,7 posto.

Najviše je na oba područja i u rujnu pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,9 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni.

U segmentu intermedijarnih dobara proizvodnja je u EU stagnirala a u eurozoni je kliznula za 0,2 posto.

Najveći je pak rast proizvodnje u rujnu u EU na mjesečnoj razini bilježio sektor trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto, dok je u eurozoni prednjačio sektor netrajnih potrošačkih dobara rastom proizvodnje za jedan posto.

Proizvodnja energije porasla je 0,4 posto u EU, a u eurozoni je stagnirala.

Danska s najvećim padom

Među zemljama EU-a najviše je u rujnu na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena industrijska proizvodnja u Danskoj, za pet posto.

Slijede Češka i Austrija, s padom proizvodnje za 3,2 i tri posto.

Pad je zabilježen u gotovo pola zemalja članica, pokazuje izvješće statističkog ureda.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u rujnu pala za 1,2 posto u odnosu na kolovoz, kada je porasla za 0,7 posto.

Sličnu stopu pada industrijske proizvodnje imala je Francuska, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najveći rast industrijske proizvodnje bilježila je Estonija, od 5,3 posto, a blizu su i Litva i Belgija, s rastom od 4,3 i 3,7 posto.

U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Grčku i Cipar.

Stabilizacija

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u rujnu porasla za pet posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom mjesecu kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana 5,2 posto.

U eurozoni porasla je 5,2 posto, nakon 4,9-postotnog rasta u kolovozu, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je u rujnu na oba područja ponovno porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,3 posto u EU i za 8,5 posto u eurozoni.

Ponovno je znatnije porasla i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 5,6 posto u EU, te za pet posto u eurozoni.

Slijedi proizvodnja u segmentu kapitalnih dobara, s rastom od četiri odnosno 5,9 posto.

Porasla je u EU i proizvodnja energije, za 2,8 posto, dok se u eurozoni zadržala na razini prošlogodišnjeg rujna.

Najskromniji rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 1,9 posto u EU i za 1,1 posto u eurozoni, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Irska izbila na čelo

Industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom porasla je u dvije trećine zemalja EU-a, a najviše u Irskoj, za 45,4 posto.

Belgija je tako istisnuta na drugo mjesto s rastom industrijske proizvodnje za 23,1 posto.

Blizu je ostala i Litva gdje je proizvodnja porasla 19,6 posto.

Hrvatska je u rujnu bilježila rast industrijske proizvodnje od 2,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 5,4-postotnog povećanja u kolovozu.

Najviše je pala proizvodnja u Slovačkoj i Portugalu, za 4,9 i 4,8 posto. Blizu je i Češka sa 4-postotnim padom.

Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku i Cipar.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
Eurostat ~ EU ~ eurozona ~ industrija

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2021.)(na kraju 2021.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +36,05%  5
Generali Energija A +35,57%  6
InterCapital SEE Equity - klasa B A +25,26%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 18.01.2022.)( Srednji tečaj HNB-a - 18.01.2022.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,518150 0,00
-0,05%
1 USD 6,584472 0,02
0,30%
1 GBP 9,005930 -0,01
-0,07%
1 CHF 7,207506 0,00
0,02%
EUR - 1 mjesec 2022 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
546,62 14.01.2022
-0,28%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.01.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.01.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.01.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 17.01. 16:00  2187.68
16,22
0,75
CROBEX10* 17.01. 16:00  1331.92
11,71
0,89
CROBEX10tr* 17.01. 16:00  1364.65
12,00
0,89
ADRIAprime* 17.01. 15:48  1488.32
5,93
0,40
CROBISTR* 17.01. 16:31  187.0391
-0,13
-0,07
CROBIS* 17.01. 16:31  109.7515
-0,08
-0,08
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2022 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:37 17.01.2022)
(17:08:37 17.01.2022)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT 185,50
0,27%
3.950.271,50
PODR 706,00
2,32%
3.640.132,00
TUHO 3.800,00
0,00%
1.650.000,00
7SLO 162,72
-0,06%
1.333.767,44
ADRS2 435,00
1,64%
1.176.802,00
ZABA 68,00
1,49%
1.100.037,80
HPB 820,00
1,23%
908.030,00
OPTE 5,10
0,00%
355.022,80
SPAN 231,00
-0,43%
253.600,00
PTKM 33,20
2,47%
222.692,80
Redovni dionički promet:   15.792.497,18 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   15.792.497,18 kn