Financiranje manjka opće države i dospjelih financijskih obveza u 2013. bit će najveći izazov za nositelje fiskalne politike. Treba imati na umu da su potrebe za zaduživanjem u 2013. na razini od 10,3% BDP-a otprilike 35 milijardi kuna, što je osjetno više od 6,8% BDP-a, koliko je bilo potrebno u 2012. godini, navode analitičari Hrvatske narodne banke u Financijskoj stabilnosti, studiji kojom se detektiraju neuralgične točke u financijskim tijekovima.

Izdržali stres test
Bankarski je sustav i prema zadnjim stres testovima stabilan, a HNB tvrdi da će takav ostati i uza povećanje udjela loših kredita na 17,5 posto do kraja ove godine. Očekivanja su da će dotad biti problematično 31% kredita tvrtkama, 14% potrošačkih i 7,1% stambenih. Tek bi malo vjerojatan šok scenarij, koji podrazumijeva rušenje tečaja za deset posto i pad BDP-a od 3,6 posto, uzdrmao trećinu banaka.

Pažljivo pisana analiza ne spominje socijalne implikacije i brojne deložacije koje mobiliziraju javnost i protiv banaka i protiv državne politike, a u HNB-u očito biraju riječi kako ne bi dolijevali ulje na vatru i potencirali nove probleme. Brojke tako pokazuju da zaduženost stanovništva petu godinu lagano pada, a kada građani i ulaze u novi dug, onda je uglavnom riječ o povećanju minusa na tekućem računu.

Pad kreditnog rejtinga digao je cijene hrvatskih obveznica, odnosno duga, za 21 bazni bod dan nakon snižavanja rejtinga te dodatnih 15 bodova sljedeći dan. Tržište je Hrvatsku kaznilo blaže nego druge države koje su dospjele na razinu smeća, ali ta činjenica ne bi trebala biti alibi da se ne počne sa strukturnim reformama.

- Bilo bi pogrešno zaključiti da je utjecaj makroekonomskih i fiskalnih fundamenata na cijenu zaduživanja zanemariv. Iako fiskalni i ostali fundamenti u kratkom roku nemaju presudan utjecaj na dinamiku razlike prinosa u kratkom roku, sigurno utječu na cijenu zaduživanja u duljem roku, što pokazuju mnoga istraživanja. Stoga je provođenje fiskalne konsolidacije i reforma koje će utjecati na poboljšanje uvjeta poslovanja te omogućiti viši rast nužno za smanjivanje troška financiranja za sve domaće sektore, navodi se u analizi HNB-a, koji apelira na Vladu da hitno provede uštede u proračunu i ubrza tempo strukturnih reformi. Usporedba s drugima pokazuje da je Hrvatska lani imala 3,5 posto veću inflaciju nego eurozona te najveći pad industrijske proizvodnje i izvoza. Dok je Slovačka imala povećanje izvoza i proizvodnje deset i više posto, Hrvatska ima pad od pet do sedam posto.

Javni dug u crvenome
Javni će dug ove godine i u osnovnom scenariju preskočiti šezdeset posto, a HNB navodi da nešto niži troškovi financiranja na međunarodnom tržištu te očekivani oporavak barem nekih značajnijih trgovinskih partnera i izvozne potražnje neće stvoriti pretpostavke za početak gospodarskog oporavka Hrvatske prije drugog dijela 2013. godine. Glavni pritisak na stabilnost bankovnog sustava dolazit će, upozorava HNB, od nastavka rasta loših plasmana pod utjecajem sporog ekonomskog oporavka i rastuće nezaposlenosti i s tim povezane slabije profitabilnosti banaka.

No, visoka kapitaliziranost najvećeg broja banaka osigurava njihovu otpornost na povećane rizike, a time i stabilnost bankovnog sustava.