Upravno vijeće Europske središnje banke nije se sastajalo tijekom studenog kako bi odlučivalo o referentnim kamatnim stopama u eurozoni. Sljedeći i posljednji sastanak ove godine zakazan je za sredinu prosinca, a tržišni sudionici očekuju kako će biti donesena odluka o ponovnom spuštanju referentnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova, čime bi kamatna stopa na depozite iznosila 3,0%. Također, prema trenutnom viđenju tržišnih sudionika upravo je ECB središnja banka u G10 od koje se u nadolazećem periodu očekuje najznačajnije snižavanje kamata. Za razliku od ECB-a, FOMC američkog Fed-a sastao se početkom studenog te donio odluku o snižavanju kamatnih stopa za 25 baznih bodova na trenutni raspon od 4,50 - 4,75%, što je bilo u skladu s očekivanjima tržišta. Čelnik Fed-a J. Powell je od tada svojim istupima ublažio očekivanja tržišta po pitanju budućeg snižavanja kamatnih stopa te je naglasio kako je gospodarska aktivnost snažna i da trenutno nema signala koji bi jasno upućivali na potrebu za brzim snižavanjem kamatnih stopa. Sredinom prosinca zakazan je i posljednji sastanak FOMC-a za ovu godinu, a tržišni sudionici su trenutno podijeljeni u dva kampa; nešto manji koji smatra kako će kamatne stope ostati nepromijenjene i onaj nešto brojniji koji očekuje ponovno snižavanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova.

Krajem godine, točnije sa studenim, stigao je i najavljivani period ubrzavanja inflacije. Tako je Eurostat za područje eurozone u studenom objavio podatke o ubrzavanju godišnje stope inflacije s 1,7% na 2% u listopadu. Promatrajući komponente (HICP) inflacije; cijene hrane, alkohola i duhana su ubrzale rast s 2,6% na 2,9%, kao i cijene dobara, s 0,4% na 0,5%. Pritom, energija je zadržala disinflacijski doprinos, no na nešto nižoj razini (-4,6%) u usporedbi s listopadom (-6,1%), dok je porast cijena usluga na godišnjoj razini bio jednak kao i mjesec ranije te najviši od promatranih komponenata (3,9%). Ubrzavanje inflacije zabilježeno je i na području SAD-a, tako su tijekom studenog objavljeni podaci o godišnjoj stopi inflacije koja je ubrzala s 2,4% na 2,6% u listopadu, te tako obilježila prvo ubrzavanje u posljednjih sedam mjeseci. Ubrzanje je uzrokovano uglavnom baznim efektom a zabilježena je blaža disinflacija kod komponente energije, stagnacijom cijena stanovanja, usporavanjem rasta cijena hrane i transporta te padom cijena novih i rabljenih vozila. Sličan trend ubrzanja inflacije zabilježen je i u CEE regiji, to jest, u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Američki predsjednički izbori rezultirali su pobjedom Republikanaca nad Demokratima, a republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald J. Trump tijekom siječnja po drugi će put postati predsjednik SAD-a. Donald Trump osvojio je oko 2,5 milijuna glasova više od svoje demokratske protukandidatkinje Kamale Harris te je ujedno osvojio i svaku od 7 „swing" saveznih država. Republikanci su napredovali i u Senatu osvojivši ukupno 53 mjesta, 4 više no 2020., dok su u Zastupničkom domu također povećali broj osvojenih mjesta te sada raspolažu s većinom od ukupno 220 zastupnika. Američki su izbori, ali i sama pobjeda Donalda Trumpa, uzrokovali povećanu volatilnost na financijskim tržištima uslijed porasta zabrinutosti tržišnih sudionika oko posljedica implementacije planova koji su bili komunicirani tijekom predizborne kampanje a ponajviše oko: eskalacije trgovinskih ratova i uvođenja protekcionističkih mjera poput carina, snižavanja određenih poreznih stopa i dodatnog pogoršanja održivost fiskalne politike te imigracije, odnosno sprječavanja iste i pokretanja masovnih deportacija ilegalnih migranata.

Usprkos povećanoj unutarmjesečnoj volatilnosti uslijed prethodno spomenutih američkih predsjedničkih izbora, američki su indeksi zabilježili pozitivna kretanja. Tako je S&P 500 ojačao za oko 5,4% i mjesec završio iznad 6.000 bodova, DJIA je ojačao za oko 7,3% a Nasdaq Comp. za 5,7%. Pozitivnoj izvedbi američkog dioničkog tržišta doprinijeli su i solidni poslovni rezultati ostvareni u trećem kvartalu; prema podacima Factset-a 75% kompanija koje su objavile rezultate su premašile procjene zarada, dok je nešto manje, točnije njih 61% premašilo procjene prihoda. S obzirom na zarade, to je nešto niže od petogodišnjeg prosjeka (77%), no izjednačeno s desetogodišnjim prosjekom, a što se prihoda tiče, rezultat je niži od petogodišnjeg (69%) ali i desetogodišnjeg prosjeka (64%). Pritom, na području Europe EURO STOXX 50 oslabio je za 0,5%, a francuski CAC 40 za oko 1,8%, dok je njemački DAX ojačao za 2,8%, a londonski FTSE 100 za nešto nižih 2,2%. Na azijskim je tržištima prevladao pesimizam investitora, tako je S&P Asia 50 oslabio za 5,1%, japanski Nikkei 225 za oko 0,8% a Hang Seng za oko 4,9%. Na Zagrebačkoj burzi je indeks CROBEX ojačao za približno 3,2% tijekom studenog, zadržavši se tako iznad 3.000 bodova, razine koja je do prošlog mjeseca posljednji put zabilježena 2008. godine. Na obvezničkim su tržištima tijekom mjeseca prinosi uglavnom slabjeli. Tako je prinos na desetogodišnju američku obveznicu tijekom mjeseca oslabio za oko 10 baznih bodova te je kraj mjeseca dočekao na razini nešto nižoj od 4,2%. Prinosi su oslabjeli i na kraćem kraju krivulje, tako je prinos na dvogodišnju američku obveznicu zabilježio pad tijekom mjeseca od oko 1 baznog boda, završivši studeni na razini od oko 4,1%. Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu krajem studenog iznosio je oko 2,1% što je približno 32 bazna boda niže no početkom mjeseca. Istovremeno, prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu je tijekom mjeseca oslabio za oko 35 baznih bodova te je krajem mjeseca iznosio nešto više od 1,9%.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr